Najčešća hitna stanja u internističkoj praksi
Indeks Članka
Palpitacije
Dok u mirovanju obično ne osjećamo svoje srce, pri naporu ili uzbuđenju ubrzava se njegov rad i tada nam se čini da ništa drugo niti ne čujemo osim njegova lupanja. Nerijetko se to događa i iz čista mira. Katkad to osjećamo kao pravilno ubrzano lupanje, katkad kao nepravilno, drugi put kao iznenadne pojedinačne snažne udarce, katkad opet kao duge stanke, i obično nam tada nije svejedno. To zapažanje rada vlastitoga srca nazivamo palpitacijama. Palpitacije mogu biti beznačajne, ali i znak ozbiljnih i za život opasnih srčanih aritmija. Neki su ljudi više skloni samopromatranju i pojačano svjesni svojih autonomnih funkcija – rada srca i disanja i kada su one normalne, osobito pri tjelesnom naporu, kad imaju povišenu tjelesnu temperaturu, kad su pod stresom i slično. Ipak, palpitacije su u najvećem broju slučajeva posljedica srčanih aritmija.
Najčešće aritmije su atrijske i ventrikulske ekstrasistole – prijevremene srčane kontrakcije, koje su uglavnom bezazlene, osobito ako su rijetke. Najčešće ih osjećamo kao preskakanje srca, kao iznenadan pojačani udar ili kao kratki zastoj, bez ikakvih drugih smetnji. Ozbiljnije aritmije su napadaji lupanja srca koji mogu trajati od nekoliko sekunda do više sati ili bez prestanka, sve dok ih se ne prekine lijekovima ili elektrokonverzijom. Među aritmijama najčešće su paroksizmalna (nagla, iznenadna) supraventrikulska tahikardija i fibrilacija atrija, koje su najčešće bezopasne i prestaju spontano. Obično su bez organske podloge. Uzroci aritmije najčešće se traže u stanjima kao što se anemije, poremećaji elektrolita, pojačana funkcija štitnjače, srčane greške, bolesti srčanog mišića i koronarna bolest, pa se i dijagnostička procedura usmjeruje prema njima. Uz klinički pregled i EKG kao početne dijagnostičke korake uglavnom se rade osnovne laboratorijske pretrage, među kojima krvna slika, elektroliti i hormoni štitnjače, te UZV srca i, po potrebi, dodatna kardiološka dijagnostika. Ako aritmija ne prestaje spontano, tada se pokušava prevesti u normalni ritam lijekovima ili elektrokonverzijom. Ventrikulska tahikardija i fibrilacija, aritmije koje se pojavljuju kao posljedica organskih bolesti srca – srčanog infarkta, bolesti srčanih zalistaka i provodnog sustava, ozbiljni su poremećaji koji neposredno ugrožavaju bolesnikov život i zahtijevaju hitno zbrinjavanje u koronarnoj jedinici.
Što činiti kad osjetimo lupanje srca? Uz pretpostavku da je riječ o benignim aritmijama, koje obično ne traju dugo, možemo pokušati uobičajeno s čašom vode, smiriti se, popiti neki sedativ ako je pri ruci i, ako još nije stalo, pokušati sa stimulacijom vagusa – duboko udahnuti i zadržati dah, masirati sinus karotikus u području vratnih žila, izazivati prstima podražaj na povraćanje. Ako su poduzete mjere bez uspjeha ili ako su subjektivne tegobe intenzivnije, potrebno je zatražiti hitnu medicinsku pomoć.
Hitovi: 6735