Majka Iva

Kategorija: O stranici
Objavljeno: Subota, 16 Veljača 2019
Napisao/la Administrator
Majka
 
                      Majka Iva s unukom                                       

Kao da je jučer bilo kad je otišla, a već je tomu dosta godina. Uvečer se još šalila s unucima, a onda u noći zauvijek zaspala. Otišla je iznenada u svojoj 91. godini. Mirno i tiho kako je i živjela. Ispratili smo je onako kako bi, zasigurno, i ona željela. Najprije je „posjetila“ svoju kućicu u Prisoju za kojom je toliko čeznula, prenoćila u njoj, a potom se pridružila svome dragom Mirku koji ju je čekao pola stoljeća u njihovu hladnom domu na Maljevinama. Don Mihovil je propovijedao tako nadahnuto kako ga nikada ranije nisam čuo ne štedeći riječi priznanja i hvale. Otišla je naša draga starica ali njen „pognut lik“, nasmiješeno lice i blagi pogled često su mi i sada u mislima. I gotovo sam siguran kako i dalje, kao i cijeloga svoga života, sada negdje među zvjezdama u nebeskim dverima u društvu anđela i svog voljenog Mirka za kojega je, vjerujem, izmolila milost i mjesto pored sebe, bdije nad nama.    

Ivan Puljić - Mojoj Majci  https://youtu.be/pVmGOH9z5e8

Opširnije:Majka Iva

Prof. dr. Šimun Križanac - posljednje zbogom

Kategorija: O stranici
Objavljeno: Subota, 26 Siječanj 2019
Napisao/la Administrator
simun krizanac
           Prof. dr. Šimun Križanac sa suradnicima 

"...Kad umire čovjek, umire dio svijeta...i zemlja postaje teža i iskusnija i ljudskija i veća za jednu ranu i dublja za jednu jamu..." Veliki naš pjesnik sigurno je mislio na ljude formata doktora Šimuna Križanca koji nas je zauvijek napustio ovih dana. Posljednje zbogom prijatelju i kolegi na  Tomislavcity.com napisao dr. Ivan Bagarić. I dodao: ... znao je svratiti tu.. bio je osebujan čovjek... naoko radikalan a u duši to nije bio...

Opširnije:Prof. dr. Šimun Križanac - posljednje zbogom

Quo vadis, Hrvatska?

Kategorija: O stranici
Objavljeno: Nedjelja, 04 Studeni 2018
Napisao/la Administrator
...I komu vjerovati, koga slušati, slijediti? Jedne, druge, treće? Svi lijepo pričaju, svi se kunu da rade za opće dobro, u općem interesu. Ali treba biti doista slijep pa ne vidjeti da je malo prečesto iza svega toga tek obmana, nedosljednost, prijetvornost. Pa i prijezir, bahatost. Od vjerodostojnosti malo pa ništa. A imali su prilike, nisu ih iskoristili. Osim za svoje sebične ciljeve i interese. Koje obično dobro skrivaju. Osobito prije izbora. Za to ne možemo ne upitati se: Kamo ideš Hrvatska?  Quo vadis? Ima li izlaza? Ima li nam spasa?... O svemu što je ovdje tek natuknuto možete se pobliže informirati u izabranim tekstovima naših ponajboljih autora koji slijede (koje najčešće ne možete naći vodećim medijima) i dobiti cjelovitiju sliku Hrvatske danas.
 

Opširnije:Quo vadis, Hrvatska?

Marija Selak: O hrvatskoj zbilji (i Istanbulskoj konvenciji)

Kategorija: O stranici
Objavljeno: Nedjelja, 28 Siječanj 2018
Napisao/la Administrator

Filozofkinja Marija Selak u posljednjih je nekoliko godina, zahvaljujući sudjelovanju u HRT-ovoj emisiji Peti dan, ali i objavljivanju različitih ogleda i polemika u mnogim medijima postala jedna od najpoznatijih društvenih analitičarki u hrvatskoj javnosti. Jedna je od rijetkih osoba iz javnog života čije mišljenje vrijedi čuti jer nije ideološki kontaminirano, koja nam svima, osobito mladima, može pomoći u razumijevanju poteškoća i kontroverzi koje guše naše podijeljeno društvo. Osim o ideološkim i svjetonazorskim podjelama ona otvorena govori o najvećim slabostima našeg društva poput sistemske korupcije, nepotizma, negativne selekcije, o (ne)funkcioniranju pravosuđu, o političkom kadroviranju i okoštalim stranačkim strukturama baziranima na autoritarnom sustavu koji omogućuje napredovanje isključivo poslušnicima, o bioetičkim enigmama, rodnoj ideologiji, o Istanbulskoj konvenciji  i drugim aktualnim pitanjima (Iz intervjua za portal Direktno hr i nastupa na HRT). 

Opširnije:Marija Selak: O hrvatskoj zbilji (i Istanbulskoj konvenciji)

Hrvati koji su mijenjali svijet

Kategorija: O stranici
Objavljeno: Petak, 29 Prosinac 2017
Napisao/la Administrator

  Foto: Zračni brod Davida Schvarza poletio je 3. studenoga 1897 na uzletištu u Tempelhofu kraj Berlina

Mali smo narod, ni četvrtina neke od velikih svjetskih metropola, ali ono što smo dali svijetu nikako nije malo ni beznačajno.  I sada kad smo opet tamo gdje smo uvijek pripadali, još od Branimirova vremena, budimo dostojni svojih slavnih predaka. Zaboravimo svoje svađe i podjele i učinimo to mudro, misleći kako sačuvati sve ono što je vrijedno u našoj baštini, svoje vrijednosti kojih se ne smijemo odreći. Učinimo to ponosno, nikako ne puzeći pred moćnicima, kako je to govorio naš pokojni kardinal Franjo Kuharić. Jer, koliko god Europa treba nama, možda još više mi trebamo njoj.

Opširnije:Hrvati koji su mijenjali svijet

Više članaka ...