Tamna strana tehnologije

Kategorija: Iz medija Objavljeno: Srijeda, 08 Studeni 2017 Napisao/la Administrator

Nedjelja. Mjesto zbivanja: Stepinčeva katedrala. U središnjem, najuzvišenijem dijelu sv. mise mladić ispred mene piše poruku na svom smartfonu. Gotovo u isto vrijeme, nedaleko od njega, gospodin ozbiljnih godina razgovara preko svog mobilnog uređaja... Kod mene doma ipak nešto malo blaže: primanje i slanje poruka ne trpi nikakvu odgodu...niti za vrijeme najsvečanijih okupljanja oko stola. Što je to? Jesmo li već nepovratno postali ovisni o virtualnom svijetu? Jesu li nam hakirali mozak? Jesu li sve bitke izgubljene? Ovdje donosimo nekoliko zanimljivih tekstova iz kojih možemo doznati više o toj tamnoj strani tehnologije. I možda naučiti kako se zaštititi od te nove opasnosti.

Isključiti se iz online svijeta, ili se prilagoditi?

Filip Đerke, stud. med., Medicinar, časopis MEF-a u Zagrebu, Vol. 58, broj 1, 2016.

Naziv „stres“ potječe iz srednjovjekovnog engleskog (eng. Stress – napor, nevolja ili ograničenje). U 14. stoljeću korišten je u značenju patnje, muke, neprilike, tegobe, nesreće ili tuge. U medicini 19. stoljeća pojam stresa je smatran temeljem slabog zdravlja i povezivan je s brojnim slučajevima angine pectoris. Suvremenom poimanju stresa kao stanju organizma u kojem doživljavamo prijetnju vlastitom integritetu sve se češće pripisuje pojam „tehnološki“ ili „online stres“. Je li tehnologija ta koja nam izaziva dodatni stres ili ga pak reducira? Odgovor na to pitanje krije se u načinu na koji svatko od nas tu tehnologiju koristi.

Svakodnevni stresor modernog čovjeka

Koliko ste puta danas pogledali u svoj pametni telefon? Koliko puta ste provjerili elektroničku poštu? Koliko puta dnevno pogledate jedan te isti „news-portal“ tražeći najnovije vijesti? Ako na navedena pitanja odgovorite s: „nekoliko puta“, to na prvipogled ne predstavlja problem. Postavimo li pitanja malo drugačije, poput: kako se osjećate ako samo jednom na dan provjerite svoju elektronički poštu ili kako se osjećate ako samo dva puta dnevno provjeravate novosti, problematični su odgovori:loše, uznemireno, u blagoj panici...

U današnje vrijeme, vrijeme koje mnogi nazivaju i online vremenom, ljudi se sve češće gube u poimanju cilja i sredstva. Nerijetko zaboravljamo da je sva ta tehnologija tu kako bi nam bila na usluzi, a ne kako bismo svoje ponašanje, socijalnu interakciju i općenito životne navike mi podredili njoj. Sjetite se samo kako ulazite u kafić i tražite stol pokraj utičnice, ili kad u pola razgovora s obitelji i prijateljima kažete: „oprostite, moram odgovoriti na ovu poruku“, i tako svaki put iznova. Vjerojatno to ni ne shvaćate, ali sve te najnovije mogućnosti zapravo su učinile naš život mnogo stresnijim. Ili točnije rečeno, mi smo im dozvolili da nam učine život još stresnijim. Koliko puta vam na mobitel stigne poruka koju ne želite tog trena otvoriti jer znate da će ta osoba vidjeti da ste ju pročitali, ili da stvar bude još bolja, ne otvarate kompletnu aplikaciju jer ne želite da drugi vide kad ste joj zadnji put pristupili? Poželite li u tim situacijama pobjeći u neki offline svijet?

Čovjekov najbolji neprijatelj

Inovacije, bilo tehnološke, industrijske ili neke treće su tijekom cijele povijesti čovječanstva utjecale na način življenja, ljudi su ih rado prihvaćali i uvelike su im olakšavale život. Što se to u međuvremenu dogodilo? Svaki put kada se uvodi nova tehnologija, ona mijenja našu svakodnevicu, stoga na mnogo načina ovo nije ništa drugačije nego tjeskoba koju pojedinac osjeća primjerice selidbom ili promjenom posla. Ono što je danas drugačije je stopa usvajanja i zasićenosti naših kućanstava mobilnom

tehnologijom, za razliku od nešto starijih tehnologija.

Primjerice, iPadu je trebalo 80 dana da dosegne 50 milijuna globalnih korisnika, u usporedbi s 14 godina koliko je za istu brojku trebalo televiziji. Danas imamo puno manje vremena da bismo se prilagodili svakom od tih uređaja. Nerijetko se događa da nam pametni telefoni i pločasta računala (tableti) zamagljuju liniju između posla, doma, društvenih života. Tako u istraživanju provedenom na skoro 1300 ispitanika znanstvenici s Cambridgea zaključuju da tzv. nove tehnologije najviše pogađaju obiteljsku zajednicu, točnije međusobnu komunikaciju i privrženost, ali i kvalitetu života.

Tako primjerice 36% ispitanih roditelja priznaje da im tehnologija ometa zajedničke obiteljske trenutke, dok tri od pet ispitanika (58%) smatra da bi u svojim obiteljima trebali uvesti posebno vrijeme bez mobitela i računala kako bi održali kvalitetu obiteljskog života, a jedan od pet ispitanika (19%) tvrdi da dnevno u komunikaciji koristi tehnologiju više od sedam sati. Najveći distraktori su društvene mreže gdje prednjače Facebook i Twitter, a potom slijede news portali.

Praktični savjeti

Pojedinac se konstantno bori uravnotežiti sve navedene aspekte života što u konačnici dovodi do unutarnjih tenzija, konflikta i negativne interakcije s okolinom. Kako si možemo pomoći? Ako ste se poistovjetili s ranije navedenim situacijama ili pak ako vaše životne navike teže navedenim scenarijima, vrijeme je da u svoj život uvedete nova pravila. U tome nam ponovno pomaže tehnologija.

Prvi bi koraci bili ukidanje instant obavijesti: uredite postavke tako da vam se elektronička pošta učitava samo 4 puta tijekom dana, da vam samo izvanredne vijesti stižu sa zvukovnim signalima, ukinitezvukovne signale za nepoznate kontakte, reducirajte online prisutnost na društvenim mrežama. Možda zvuči lako, ali u početku će vam biti malo neobično. S vremenom ćete shvatiti blagodati ovih promjena. Prvi simptom da ste uspjeli jest više vremena, sporiji radni ritam uz jednaku učinkovitost i, u konačnici, manje stresa. Ako si pak ne možete zbog preuzetih obveza dozvoliti ove promjene, probajte samo isključiti vibraciju na vašim uređajima. Već isključivanje vibracije može poboljšati kvalitetu života – sjetite se samo koliko puta ste gledali u mobitel misleći da ste osjetili vibraciju, ali to je bilo „lažna uzbuna“.

Tehnologija kao antistresna terapija

Ipak, nije sve tako crno po pitanju tehnologije i konstantne online prisutnosti. Nova čuda tehnologije mogu nam pomoći i u rješavanju stresa. Danas naši pametni uređaji mjere gotovo sve, od toga koliko koraka radimo do toga koliko dugo spavamo. Isti uređaji sami mogu prepoznati kad se nešto čudno događa, primjerice, ako se premalo krećete ili još manje spavate. Tada se pale alarmi i dolaze notifikacije koje vas potiču na zdrave životne odluke.

Ispitanici u studiji provedenoj na Sveučilištu Michigan rekli su da ih je upravo podsjetnik na Appleovim iPhoneima nagnao na raniji odlazak na spavanje, a kao rezultat toga ispitanici već nakon desetak dana bilježe smanjenje stope stresa. Neovisno o tome posjedujete li iPhone ili neki drugi pametni telefon, danas postoji niz aplikacija koje  pomažu smanjenju stresa. Načelno ćemo ih podijeliti u tri kategorije. U prvu spadaju aplikacije koja puštaju glazbu. Potrebne su samo slušalice, a uređaj sam svaki dan bira drugu glazbu koju slušate 10 do 20 minuta dnevno.

Neke aplikacije puštaju šum valova, neke zvuk kiše, a neke biraju simfonije i valcere. U drugu kategoriju aplikacija spadaju one koje prate vaše tijelo, najčešće temperaturu ili otkucaje srca i sukladno tome daju upute za vježbe disanja i relaksacije. Treća kategorija, ujedno i najpopularnija, su aplikacije koje se orijentiraju na psihološki aspekt stresa i nastoje raznim motivacijskim porukama, citatima ili dnevnim kratkim pričama popraviti raspoloženje korisnika.

Primjer aplikacije koja vam pomaže poboljšati kvalitetu života je „Sleep as Android“. Od njezinih brojnih mogućnost vrijedi izdvojiti prikupljanje podataka o korisnikovu hrkanju, otkrivanje korisnikova pričanja u snu, praćenje ciklusa sna s „pametnim“ buđenjem u optimalnom trenutku, i to koristeći nježne zvukove iz prirode.

Izbor pred korisnikom

Odgovor na pitanje o tehnološkom stresu se krije u nama samima. Stres sam po sebi nije uvijek nešto loše ili nešto što pod svaku cijenu trebamo izbjegavati. U istraživanju provedenom na Sveučilištu Yale, ispitanici su rekli da ne žele reducirati svoju online prisutnost jer tada osjećaju strah od tzv. nevažnosti unutar profesionalne karijere. To ukazuje na činjenicu da nove tehnologije u svakodnevnom životu nisu samo dodatak regularnim navikama: pametni uređaji su postali dio naših života – našeg studija, prijateljstva, informiranosti, tako da one izazivaju mnogo više dubinskih kognitivnih reakcija kod nas, i upravo zato borba za ravnotežu postaje još kompleksnijom.

Gledajući današnje tehnologije kao sastavni dio našeg života, pojam „isključiti se iz online svijeta“, na neki način znači ugasiti dio vlastitog života. Je li to realno? Hoćemo li time riješiti problem ili stvoriti još nekoliko novih? Kao što bolest nije samo odsutnost zdravlja, tako ni stres nije samo odsutnost blagostanja i životne homeostaze. Moramo se naučiti upravljati stresom, na vrijeme prepoznati njegove štetne učinke, a tehnologiju koristiti kao sredstvo i pomagalo isključivo kada nam olakšava svakodnevicu.

                                 

TAMNA STRANA TEHNOLOGIJE,  Sanja Rapaić, 16.04.2017    

Googleov insider: Ne možete bez smartphonea jer su vam hakirali mozak. Sve aplikacije i sadržaji osmišljeni za pametne telefone namjerno su dizajnirani upravo tako da kod korisnika stvaraju duboke navike i ovisnost, otkriva bivši Googleov product manager. 

U druženju s pametnim telefonom provodimo sve više i više vremena. No i kada ga konačno odložimo, ne možemo isključiti mozak te stoga u mobitel virimo, u prosjeku, svakih 15 minuta. Činimo to čak i onda kada se nije oglasio nikakav signal ni obavijest, jer upozorenje da već neko vrijeme nismo provjerili što je novo na Facebooku, Twitteru ili Instagramu, dolazi iz naše glave. Naime, kada odložimo telefon, mozak šalje signal nadbubrežnoj žlijezdi i dolazi do oslobađanja kortizola - postajemo tjeskobni i zabrinuti, a tog se osjećaja možemo osloboditi samo ako bacimo pogled na mobitel koji tada djeluje kao lijek.

Koja je tajna te magnetske privlačnosti mobitela i zašto ga tako teško ispuštamo iz ruku?

O tom je problemu javno progovorio bivši Googleov product manager, Tristan Harris. On je jedan od rijetkih tech–insidera koji se usudio ukazati na to da velike tvrtke na toj modernoj ovisnosti stvaraju golem profit ne mareći pri tom za moguće ozbiljne posljedice po korisnike. „Za stvaranje ovisnosti o pametnim telefonima koriste se i dostignuća neuroznanosti. Upravo se na tome temelji i tzv. gamification, pri čemu se koriste tehnike iz videoigara kako bi se, u sve sadržaje i aplikacije, dodali elementima zabave i natjecanja" - tvrdi psiholog Larry Rosen.

Što je to hakiranje mozga i trebamo li biti zabrinuti?

„U Silicijskoj dolini čitava vojska stručnjaka radi na usavršavanju i programiranju pametnih telefona, osmišljavanju aplikacija i dizajniranju društvenih medija te čini sve kako bismo stalno osjećali neodoljivu potrebu da provjerimo što je novo na zaslonu mobitela. To je utrka čiji su cilj naše najprimitivnije emocije - strah, tjeskoba, usamljenost… Sve aplikacije i sadržaji, osmišljeni za pametne telefone, nisu slučajno, već potpuno namjerno dizajnirani upravo tako da kod korisnika stvaraju duboke navike i ovisnost. Neki programeri to zovu hakiranje mozga“, kaže Harris koji smartphone uspoređuje s automatima za kockanje.

„Provjeravanje mobitela slično je igrama u automat klubovima. Naime, svaki put kada provjeravamo svoj pametni telefon, provjeravamo što smo dobili – lajkove na Facebooku i Instagramu, slatke emojie u tekstualnim porukama ili nove followere na Twitteru. Dok gledamo u zaslon mobitela, na izvoru smo ugodnih i zanimljivih informacija koje konstantno dolaze. Sve nam je, pri tom, na digitalnim uređajima dostupno preko, za upotrebu krajnje jednostavnog, scrollanja. Sve su to snažni razlozi zbog kojih se, od jutra do mraka, ne razdvajamo od svog pametnog telefona“ kaže Harris. Ističe kako postoji čitav niz mudro osmišljenih tehnika koje se koriste kako bi se korisnike navuklo da što duže koriste sadržaje na pametnim telefonima.

Scrollanje nas potiče da tražimo više i više, a što duže gledamo u zaslon mobitela, tvrtke o nama prikupljaju sve više podataka.

Strategija, čiji je cilj što duže zadržati pažnju korisnika, pokazala se, upozorava, kao jako dobar poslovni potez, pri čemu se zanemaruje potencijalno loš utjecaj na ljude. Primjerice, konstantno odvraćanje pažnje, za što su glavni krivci aplikacije i e-mailovi, slabi odnose među ljudima, a kod djece uništava sposobnost koncentracije. Upravo djeca su, upozorava insider, često ta koja su najveći korisnici pametnih telefona i za njih „patentiranih“ aplikacija, poput Snapchata, bez kojeg mnogi tinejdžeri ne mogu provesti niti jedan jedini dan.  Roditelji, na žalost, najčešće nisu svjesni posljedica koje po dijete može imati nekontrolirana i stalna upotreba pametnog telefona.

„Za većinu majki čavrljanje na društvenim mrežama je sasvim bezazleno te ga uspoređuju sa svojim nekadašnjim čavrljanjem s prijateljicama preko telefona. No, telefoni 70-ih godina nisu, iza kulisa, imali na tisuće inženjera i programera koji konstantno rade na tome da se korisnik namami kako bi se telefonom koristio sve više i sve češće“, kaže Harris.

„Dizajniranje sadržaja za moderne telefone otvara vrata programiranju ljudi!“

„Iako se lansira priča da je tehnologija neutralna i da samo o nama ovisi kako ćemo se njome koristiti, to nije istina, jer u današnje vrijeme upravo tehnologija oblikuje misli, osjećaje i aktivnosti ljudi. Živimo u vrijeme kada, prvi puta u povijesti, šačica ljudi iz tehnoloških tvrtki, izborom sadržaja koji su nam dostupni na mobitelima, svakodnevno oblikuje misli i osjećaje milijarda ljudi. To je, ništa drugo, o programiranje ljudi“, kaže Harris čija je misija sada uvjeriti programere da takav poslovni model tech-tvrtki treba čim prije promijeniti.

Izvor: http://100posto.hr/news/googleov-insider-ne-mozete-bez-smartphonea-jer-su-vam-hakirali-mozak

Hitovi: 578