Pandemija, cjepiva, lijekovi
Indeks Članka
- Remdesivir
- Favipiravir
- Imunomodulatorna terapija: Deksametazon
- Rekonvalescentna plazma
- Fluvoksamin
- Hidroksiklorokin i klorokin
- Ivermectin
- Statini
- Aspirin
Cijenjeni hrvatski doktori analiziraju na Telegramu: koliko smo blizu učinkovitom lijeku za Covid
Telegram je razgovarao s docentom Markom Kutlešom i profesorom Robertom Likićem. Ovo su lijekovi koji, kažu, daju obećavajuće rezultate
”Ovo nije prva infektivna bolest u povijesti čovječanstva, iako mi se čini da se ponekad tako ponašamo. Osnovni principi liječenja infekcija, naime, vrijede i kod COVID 19. Danas svi međutim traže medicinu baziranu na dokazima, što je ispravno, ali ne treba se dokazivati osnovne principe liječenja posebno za COVID 19, kad oni vrijede za tu bolest kao i za sve druge infektivne bolesti", kaže Kutleša
Uz pronalazak cjepiva protiv COVID -19, znanstvenici, farmaceuti i liječnici ostvarili su ozbiljan napredak i u liječenju te opake zaraze. Tako će se, predviđaju znanstvenici iz Harvard Medical School, zahvaljujući novim tretmanima, većina ljudi koji se razbole od COVID-19, moći liječiti i oporavljati kod kuće.
Trenutno se primjenjuju terapije s lijekovima koji se koriste za liječenje autoimunih bolesti, dodatni antivirusni lijekovi i antitijela ljudi koji su se oporavili od COVID-19.
Na temelju dosadašnjeg iskustva znanstvenici i liječnici također predlažu ljudima ponašanje kao da su dobili gripu: uz lijekove za ublažavanje posljedica COVID 19, valja se odmarati, uzimati lijekove za ublažavanje temperature i bolova te dovoljno tekućine.
Antivirusne lijekove treba dati što prije
Doktor Marko Kutleša, docent na Katedri za infektologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, za Telegram je analizirao nekoliko lijekova koji bi potencijalno mogli koristiti u liječenju COVID 19, a da pri tomu, kako ističe, nije u nikakvom sukobu interesa. Docent Kutleša ponajprije ističe kako je kod liječenja od COVID 19 došlo vrijeme za promjenu paradigme u ispitivanju antivirusnih lijekova.
“Do sada su se antivirusni lijekovi primjenjivali tek kada je bolesnik došao u bolnicu, a to je kasno. Oboljeli se, naime, hospitaliziraju obično tek u drugom tjednu bolesti kad je virusna replikacija ili završena ili mala. A tada je učinak antivirusnih lijekova praktično nikakav ili oskudan”, govori i dodaje:
“Kako su rizične skupine odavno detektirane, promjena paradigme bila bi u tomu da svima njima valja dati antivirusni lijek čim prije tim bolje, po mogućnosti unutar 48 sati od pojave prvih simptoma. I onda će se vidjeti kod koliko će njih doći do poboljšanja, a koliko do pogoršanja bolesti. Naravno pod uvjetom da je lijek dostupan u dovoljnoj količini.”
Terapija u što ranijoj fazi bolesti
Docent Kutleša ističe kako je osnovna stvar kod antivirusnih lijekova da se trebaju uzimati u što ranijoj fazi bolesti kako bi im učinak bio optimalan.
”Ovo nije prva infektivna bolest u povijesti čovječanstva, iako mi se čini da se ponekad tako ponašamo. Osnovni principi liječenja infekcija, naime, vrijede i kod COVID 19. Danas svi međutim traže medicinu baziranu na dokazima, što je ispravno, ali ne treba se dokazivati osnovne principe liječenja posebno za COVID 19, kad oni vrijede za tu bolest kao i za sve druge infektivne bolesti.”
Pri tomu docent Kutleša iznosi primjer lijeka oseltamivir koji je vrlo efikasan u liječenju influence, no ako se primjeni nakon 48 sati ima skroman ili nikakav učinak. Također ako se antibiotik počne uzimati tek u septičnom šoku tada će bolesnik možda preminuti, iako lijek sigurno djeluje na bakteriju koja ga je izazvala.
Remdesivir
Pozitivne rezultate u liječenju od COVID 19, pokazala su, ističe docent Kutleša, tri lijeka.
“Remdesivir je nukleozidni analog koji inhibira virusnu RNK polimerazu. To je venski pripravak koji se primjenjuje jednom dnevno te bi se mogao davati kroz dnevnu bolnicu. Čini se da je kod imunokompetentnih bolesnika dovoljno primati ga 5 dana, a ne kako se prvotno smatralo 10 dana. Sada izlaze studije koje govore da remdesivir ima skroman učinak, ali razlog je tomu što se počne primjenjivati prekasno. Koliko je meni poznato njega su svi bolesnici primali kad je bolest već bila u razvijenoj fazi, dakle, moguće je da smo dobili lažno negativne rezultate ispitivanja, jer je lijek primijenjen kasno.”
Favipiravir
Druga je opcija, kaže docent Kutleša, lijek favipiravir, inhibitor virusne RNK polimeraze, koji na žalost nije registriran u EU.
”Taj je lijek u tabletama i može se primijeniti u kućnim uvjetima. On je razvijen u Japanu 2014. godine za liječenje gripe i ima dobar sigurnosti profil. Može izazvati dijarealne tegobe i prolazno povišenje urične kiseline u serumu. Također je kontraindiciran u trudnica. Japan je u travnju nudio donaciju toga lijeka na što je Hrvatska pristala, ali onda je negdje zapelo, nisam informiran gdje.”
Docent Kutleša je krajem rujna, kad su brojke oboljelih počele ponovno rasti, u Klinici svojim kolegama i poznanicima savjetovao da pokušaju nabaviti lijek favipiravir. “Povratne informacije koje sam dobio pokazale su da je kod svih, ako su uzeli favipiravir odmah na početku simptoma, već drugi dan došlo do značajnog poboljšanja te im je pala temperatura.”
Favipiravir još istražuju
Favipiravir, koji se prodaje i pod robnom markom Avigan, nije u prodaji u Hrvatskoj, ali se može kupiti, provjerili smo, među ostalim, i u Njemačkoj.
Docent Kutleša, međutim, upozorava da je lijek ispitan na vrlo malom uzorku pa je prerano za bilo kakve ozbiljnije zaključke. Studije o tom lijeku su u tijeku, ali pri procjeni rezultata koji će biti objavljeni, bit će vrlo bitan podatak kojeg dana bolesti je lijek primijenjen.
“Kako virusna replikacija završava oko 7 dana, a možda i malo ranije, onda je samim time 7 dana primjene lijeka dovoljno. Doze tog lijeka su nešto veće nego kod liječenja gripe. Ako se pokaže da je favipiravir učinkovit to bi osim poboljšanja ishoda liječenja imalo za rezultat i smanjen pritisak na zdravstveni sustav. Naime, oni bolesnici koji bi na lijek povoljno reagirali, ne bi trebali hospitalizaciju jer je teži oblik bolesti uspješno preveniran terapijom.”
Imunomodulatorna terapija
Nakon što završi virusna replikacija razvija se imunološki odgovor na virus koji je kasnije odgovoran za komplikacije bolesti. Stoga docent Kutleša predlaže da u toj fazi bolesti valja primijeniti imunomodulatornu terapiju.
“Osnovu te terapije za sada predstavljaju kortikosteroidni pripravci, u prvom redu deksametazon koji je korišten u pokusu kojim je dokazana učinkovitost te terapije u smislu jasnog poboljšanja ishoda. Za razliku od favipiravira, deksametazon se ne smije primijeniti u ranoj fazi bolesti jer se onda propagira umnažanje virusa te se razvijaju teže kliničke slike. Deksametazon u dozi od 6-8 mg dnevno stoga valja primijeniti tek nakon 7 dana bolesti.”
Docent Kutleša smatra kako je optimalno primijeniti taj lijek u bolničkim uvjetima, ali u slučajevima kada su bolnice preplavljene bolesnicima može se uzimati i kod kuće jer ima pripravak i u tabletama. Time će se spriječiti razvoj teške bolesti u dosta bolesnika te samim time smanjiti i broj hospitalizacija.
Potencijalno značajne nuspojave
Iako je puno lijekova još u fazi ispitivanja za prvu i za drugu fazu bolesti, docent Kutleša upozorava da valja biti oprezan u njihovoj primjeni jer su nuspojave nekih, pogotovo imunomodulatornih lijekova, potencijalno značajne.
“U svakom slučaju mislim da treba snažno podupirati razvoj, pogotovo antivirusnih lijekova, jer ovo nije ni prvi ni zadnji virus koji se pojavio u povijesti čovječanstva. Sada vidimo kakve posljedice mogu biti ako neki virus ima veliki epidemijski potencijal, stoga preporučujem da neki sljedeći virus svijet ipak dočeka spremniji u svim sferama života,” zaključio je docent Kutleša.
Fluvoksamin
Naš istaknuti farmakolog prof. dr. Robert Likić upozorava pak na protektivni učinak fluvoksamina, starijeg lijeka iz skupine antidepresiva koji djeluju inhibicijom ponovne pohrane serotonina (SSRI).
Veliko multicentrično, opservacijsko istraživanje iz Francuske pokazalo je da je primjena SSRI povezana s manjom učestalošću komplikacija kod COVID-19.
“U znanstvenoj literaturi opisano je da bi SSRI kod COVID-19 mogli protektivno djelovati putem aktivacije sigma1 receptora (S1R) koji je zadužen za kontrolu produkcije citokina. Fluvoksamin je jaki S1R agonist, te vezanjem na ovaj receptor, dovodi do smanjenja sinteze citokina i na taj način sprječava nastanak citokinske oluje.”
Prof. dr. Robert Likić: Obećavajući rezultati istraživanja
U dvostruko slijepom, randomiziranom, kliničkom istraživanju koje je nedavno objavljeno u vrhunskom znanstvenom časopisu JAMA, Journal of the American Medical Association, u grupi od 80 pacijenata s COVID-19, koji su odmah po dijagnozi kroz 14 dana uzimali fluvoksamin u maksimalnoj dozi od 3×100 mg oralno, kod niti jednog bolesnika nije došlo do pogoršanja kliničkog stanja koje bi zahtijevalo bolničko ili intenzivno liječenje.
U kontrolnoj grupi od 72 pacijenta kod 6 razvilo se kliničko pogoršanje, što je bilo visoko statistički značajno. Pokazalo je protektivan učinak fluvoksamina kod infekcije sa SARS-CoV-2.
U tijeku je još jedno istraživanje
Do sada objavljena istraživanja pokazuju, ističe profesor Likić, da doze fluvoksamina od 150 mg dovode do aktivacije 63 posto S1R u mozgu pacijenata, što bi sugeriralo djelotvornosti ovog lijeka u rasponu doza od 100 mg do 300 mg dnevno.
“Dodatno, preliminarni rezultati istraživanja koja su u tijeku, govore u prilog protektivnog učinka fluvoksamina kod COVID-19 pacijenata već kod primjene 100 mg dnevno kroz 14 dana od pozitivnog rezultata testiranja. Ovaj lijek se općenito smatra sigurnim kod primjene u cijelom rasponu dobnih skupina, dobro se podnosi, a za razliku od nekih drugi SSRI, ne dovodi do promjena u EKG-u, prolongacija QT intervala.”
Trenutno je u SAD-u u tijeku veliko, randomizirano, multicentrično, dvostruko slijepo istraživanja djelotvornosti fluvoksamina u pacijenata u različitim fazama COVID-19 infekcije, bolnički pacijenti nasuprot izvanbolnički pacijenti. Za očekivati je da će ovaj lijek biti to djelotvorniji, što se terapija prije započne u tijeku SARS-CoV-2 infekcije, zaključio je profesor Likić.
Odobrene terapije
Znanstvenici iz Harvard Medical School u svojim radovima također posebno ističu učinak antivirusnog lijeka remdesivir. Njega je američka Agencije za hranu i lijekove, FDA, odobrila za upotrebu u listopadu 2020. za liječenje hospitaliziranih bolesnika s COVID-19. Istodobno FDA je odobrila hitnu uporabu još dva nova tretmana za COVID-19.
Prvo je monoklonsko antitijelo zvano bamlanivimab, koje je proizvela američka farmaceutska kompanija Eli Lilly. Prva istraživanja pokazuju da pacijenti liječeni monoklonskim antitijelima imaju manje šanse da budu hospitalizirani. No, moraju se davati intravenozno, unutar 10 dana od pojave simptoma.
FDA je također odobrila kombiniranu terapiju koja se sastoji od dva monoklonska protutijela, kazirivimaba i imdevimaba, koji je izradila američka biotehnološka kompanija Regeneron. Ovaj se tretman također mora davati intravenozno u bolnici.
Neki ne mogu primiti ove lijekove
Obje ove terapije napadaju proteine spiralnog virusa koronavirusa, što otežava vezivanje virusa u ljudske stanice i ulazak u njih. Ovi tretmani nisu odobreni za hospitalizirane pacijente s COVID-19 ili one koji primaju terapiju kisikom.
Njima se mogu liječiti odrasli koji nisu hospitalizirani, stariji od 65 godina, pretili ljudi ili oni s kroničnim bolestima, djeca starija od 12 godina s blagim do umjerenim simptomima koja su nedavno imala pozitivan test na COVID-19 i kojima prijeti rizik od razvoja teške bolesti.
Liječenje rekonvalescentnom plazmom
Znanstvenici s Harvard Medical School također ističu da u liječenju COVID-19 pozitivan utjecaj može imati rekonvalescentna plazma. Kad se ljudi oporave od COVID-19, njihova krv sadrži antitijela koja su njihova tijela proizvela u borbi protiv koronavirusa. I ta antitijela pomažu im izbjeći teže posljedice bolesti.
Protutijela se nalaze u plazmi, komponenti krvi. Rekonvalescentna plazma – plazma oporavljenih pacijenata – koristi se više od 100 godina za liječenje raznih bolesti, od ospica do dječje paralize, vodenih kozica i SARS-a. Opće je uvjerenje da je takva plazma sigurna. Plazma koja sadrži protutijela izliječenog pacijenta daje se transfuzijom bolesniku s COVID-19.
Koristi se i heparin
Donatorska antitijela mogu pomoći pacijentu u borbi protiv bolesti, mogu skratiti duljinu ili smanjenje težine bolesti. Istraživači su otkrili da su pacijenti s ozbiljnim COVID-19, koji su dobili rekonvalescentnu plazmu u roku od tri dana od dijagnoze, imali manju smrtnost od pacijenata koji su rekonvalescentnu plazmu dobili u kasnijoj fazi bolesti. Ni ti tretmani, međutim, još nisu do kraja znanstveno potvrđeni.
Od drugih lijekova koji se primjenjuju u liječenju COVID-19, valja spomenuti heparin, koji se najčešće koristi u Italiji. Koristi se kao antikoagulant, sredstvo za razrjeđivanje krvi, u liječenju srčanog udara i nestabilne angine pectoris. Daje se injekcijom u venu ili ispod kože.
Izvor:
Could fluvoxamine keep COVID- 19 patients out of hospitals and intensive care units?
http://www.cmj.hr/default.
Ivermectin
Post od Sladoljev Srećko - sa facebooka:
Indija građanima dijeli protuvirusni paket koji stoji manje od 3 dolara, a sadrži Ivermectin, antibiotik i cink. Ivermectin je da pomogne antivirusnu STANIČNU obranu, antibiotik da spriječi moguću infekciju i cink da pomogne kod ekspresije gena i optimizira oksidans obranu. Proizvela ga je zemlja opečena filantropskim cjepivom protiv dječje paralize gospodina Billa Gatesa. 50.000 mrtvih i 500.000 invalidnih. Hrvatska svojim građanima nudi skupi i opasni Remdisivir i respiratore.
Slučajno otkriće antivirusnih učinaka Ivermectina podsjetilo me je na otkriće penicilina. Da, Ivermectin je „antivirusni penicilin“. Ako obolite od kovid ili bilo koje druge gripe, uzimajte ga dva dana, a dnevnu dozu rasporedite u dva obroka, ukupno 0.2mg lijeka/kg tjelesne težine na dan. Osobi od npr. 80 kg trebati će jedna tableta od 8mg ujutro i jedna uvečer. 4 tablete od 8 mg Ivermectina u apoteci Marušić Fojs u Zagrebu stoje manje od 40 kn.
Rusi su proivzeli intranazalno Sputnik cjepivo. Ako nam ne ostave izbor, ako nam cijepljenjem budu uvjetovali radna mjesta, produženje vozačke dozvole, putovanja u inozemstvo, upotrebu bankomata i slično, USTRAJTE na cijepljenju samo takvim! Učinkovito je i bez zlokobnih rizika. U pripremi su još dva intranazalna cjepiva, izraelsko i američko. Iako ne postoji ništa što bi me natjeralo da se cijepim, ovo ću uzeti da ohrabrim druge.
Razmišljam kako da poruke za očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja, koje godinama šaljem preko društvenih mreža, dopru do više ljudi. Možda da se i sam kandidiram za gradonačelnika? Ima ih dosta, jedan više ili manje. Što ako mi šanse postanu ozbiljne? Što ako u programu najavim osnivanje zdravstvenog Stožera koji neće slušati budalaštine WHOa nego će građanima slati jasne poruke „evidence based“ medicine? Što ako dopustim nenošenje maski u Holdingu i Skupštini jer su medicinski beskorisne? Što ako otvorim posebne vrtiće za djecu čiji se roditelji ne slažu s njihovim cijepljenjem...
Real World Evidence? I-MASK+ Protocol: Ivermectin Key for Prophylaxis and Early Treatment of COVID-19
Slovakia Becomes the First EU Nation to Formally Approve Ivermectin for Both Prophylaxis and Treatment for COVID-19 Patients
From control rooms to testing, several strategies helped UP contain pandemic
UP has a population of approximately 24 crore, the highest in any Indian state. Its population is exceeded by only four countries in the world and is more than that of many European countries combined.
Ivermektin, skriveni lijek od 2 dolara u liječenju COVID pacijenata. Zašto smeta farmaceutskoj industiji?Ivermektin, skriveni lijek od 2 dolara u liječenju COVID pacijenata. Zašto smeta farmaceutskoj industiji?
Hidroksiklorokin i klorokin
Hidroksiklorokin i COVID-19: priča o populizmu i natražnjaštvu - The Lancet
Nathan Peiffer-Smadja, Mathieu E Rebeaud, Anthony Guihur, Yahya Mahamat-Saleh, Thibault Fiolet
Sa zanimanjem smo pročitali članak Estelle Ektorp u kojemu autorica opisuje prijetnje smrću upućene Marcusu Lacerdi nakon ispitivanja klorokina kao lijeka za COVID-19 u Brazilu. Dajemo Lacerdi punu potporu i ovom prilikom opisujemo svoje iskustvo u Francuskoj i Švicarskoj nakon objavljivanja meta-analize o hidroksiklorokinu, sa ili bez azitromicina, u liječenju bolesti COVID-19.
Metaanalizom je obuhvaćeno 11 932 sudionika liječenih hidroksiklorokinom, 8081 hidroksiklorokinom i azitromicinom i 12 930 pacijenata u kontrolnoj skupini. Hidroksiklorokin nije značajno povezan sa smrtnošću: skupni relativni rizik (RR) iznosio je 0,083 (95% CI 0,65-1,06) u svih 17 studija i 1,09 (0,97-1,24) u tri randomizirana kontrolirana ispitivanja. Hidroksiklorokin s azitromicinom je povezan s povećanom smrtnošću (RR 1,27, 95% CI 1,04-1,44; sedam studija)....
https://imunizacija.hr/hidroksiklorokin-i-covid-19-prica-o-populizmu-i-natraznjastvu-the-lancet/
Deksametazon
Deksametazon je kortikosteroidni lijek koji se koristi za više stanja, kao što su reumatski problemi, kožne bolesti, astma i kronična opstruktivna bolest pluća.[55] Višecentrično, randomizirano kontrolirano ispitivanje deksametazona u liječenju sindroma akutnog respiratornog distresa (ARDS), objavljeno u veljači 2020., pokazalo je smanjenu potrebu za mehaničkom ventilacijom i smrtnošću.[56]
Statini
Statini mogu smanjiti smrtnost i komplikacije od teškog covida
Bruno Serdar, HINA, 8.3.2021.
Milijuni ljudi u svijetu koriste statine, lijekove kojima se smanjuje razina kolesterola u krvi i sprečava rizik od razvoja bolesti srca. Nova američka studija je pokazala da upravo statini smanjuju i smrtnost od covida-19
Uz svoju osnovnu namjenu, statini imaju i jak protuupalni, antikoagulantni i antiviralni učinak, a sve to može pridonijeti smanjenju komplikacija vezanih uz tešku kliničku sliku covida. Zato i ne čudi da je skupina američkih znanstvenika, među kojima su bili i kardiolozi koji su brinuli za oboljele od covida, istražila kakav je učinak statina na tu bolest.
Usporedili su ishod liječenja 1296 pacijenata koji su hospitalizirani zbog covida. Polovica ih je redovito koristila statine prije zaraze, a polovica nije. Nakon što su pacijente uparili tako da su isključili demografske razlike i ostale faktore rizika, ustanovili su da je upotreba statina među ispitanicima smanjila smrtnost za 50 posto mjesec dana od hospitalizacije.
To je najveća dosad provedena studija takve vrste, no nije jedina. Istraživanje provedeno prošle godine u Singapuru pokazalo je da je manja vjerojatnost da će osobe koje koriste statine završiti na odjelu intenzivne njege zbog covida od onih koji ih ne uzimaju kao uobičajenu terapiju.
U američkoj studiji je ustanovljeno i da se pacijenti koji koriste statine brže oporavljaju od covida.
Znanstvenici misle da bi to moglo biti zato što statini, osim što smanjuju upale i rizike od pojave ugrušaka, uklanjaju kolesterol iz vanjskih ovojnica stanice. Receptori na koje se veže SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid, nalaze se upravo u dijelu stanične membrane u kojoj se taloži kolesterol. Ako ga nema, virus ne može prodrijeti u stanicu, pokazali su rezultati studije.
Znanstvenici svoja saznanja sada moraju potvrditi većim i detaljnijim kliničkim istraživanjem.
- Ako klinička istraživanja potvrde rezultate, statini bi se mogli pokazati jeftinom i učinkovitom terapijskom strategijom u borbi protiv covida - rekao je glavni autor studije, dr. Mahesh V. Madhavan, kardiolog iz Medicinskog centra Irving pri njujorškom sveučilištu Columbia.
Aspirin
Hospitalizirani pacijenti koji su svakodnevno uzimali aspirin imali su manji rizik od prijema na ICU, ventilacije i umiranja od virusa SARS-CoV-2.
Prema novoj studiji koju su vodili istraživači sa Sveučilišta Maryland, hospitalizirani pacijenti s COVID-19 koji su svakodnevno uzimali niske doze aspirina radi zaštite od kardiovaskularnih bolesti, imali su znatno manji rizik od komplikacija i smrti u usporedbi s onima koji nisu uzimali aspirin. Medicinski fakultet (UMSOM)....
Hitovi: 5183