Samo izađimo i glasujmo! Prema savjesti!
Indeks Članka
Hrvat opisao ključne razlike u glasovanju na izborima u Njemačkoj i Hrvatskoj
Anton Juraić, Maxportal.hr
“Građanin sam SR Njemačke i ovdje živim već 48 godina, a građanin sam i Republike Hrvatske jer je ta moja prva Domovina. Doživio sam mnogo izbora u SR Njemačkoj i želim ovim putem prenijeti moja iskustva o glasanju na tim izborima.
Na svim nivoima – komunalni, regionalni ili savezni izbori postoji mogućnost da na izborima glasujem osobno, slikopisnim putem ili putem pošte. Ovdje ću opisati način glasanja putem pošte.
Za svake izbore državni organi mi dostave “Wahlbenachrichtigung” tj. službenu obavijest o dolazećim izborima. U toj obavijesti uključena je i informacija da mogu koristiti i “Briefwahl” tj. da mogu svojom voljom pristupiti glasovanju putem pisma. Za tu alternativu propisani su forma i rokovi.
U priloženom formularu sam dužan saopćiti želju da glasam putem pisma. U tom slučaju trebam priloženi formular poštom dostaviti u određeno vrijeme organu grada, da bi mi oni povratno dostavili drugi formular za glasovanje. Taj formular trebam u propisanom vremenu dostaviti gradskim izbornom stožeru.
U vrijeme ograničenog kretanja zbog epidemije koronavirusa – glasanje putem pošte je optimalno rješenje. Toliko o njemačkim izborima.
Kao savjestan građanin imam obavezu glasati i na izborima u Hrvatskoj, a tu je priča puno drugačija. Iako je Hrvatska članica EU i koristimo europsku pravnu stečevinu, naš izborni zakon za Hrvate izvan Domovine je posebna priča.
Obavijest o izborima, kao pravna kategorija, ne postoji, već konzulat šalje obavijest hrvatskim udrugama i katoličkoj crkvi da obavijeste svoje članstvo da konzulatu dostave: ZAHTIJEVA ZA PRETHODNU REGISTRACIJU BIRAČA (tu već otpada oko 50% birača), a uz taj Zahtjev dužni ste dostaviti i presliku važeće identifikacijske isprave.
Sami izbori su u konzulatima koji su od mjesta stanovanja udaljeni i do 300 km, koje morate savladati na svoj trošak. (Ja za svake izbore putujem iz Karlsruhea do Stuttgarta cca 100 km). Zbog nemogućnosti da putuju mnogi odustaju od sudjelovanja u izborima (cca 45-cca 48%).
Oni najuporniji ipak dolaze u konzulat glasati. Kad dođete u konzulat počinje selekcija po listama: imate li hrvatsku osobnu iskaznicu s mjestom prebivališta u Hrvatskoj ili Vašoj hrvatskoj osobnoj iskaznici piše da je Vaše prebivalište u Njemačkoj? U tom slučaju pripadate u izbornu grupu raseljene dijaspore koja bira tri kandidata. Ja sam sretnik koji pripada u tu grupu.
Ukratko, način kako je organizirano glasovanje u dijaspori izgleda tako da vam se zgade svi hrvatski izbori. Očito je to i želja autora tog izbornog sustama – da što manje Hrvata sudjeluje u tim “IZBORIMA”.
Kad smo uz pomoć dijaspore izborili hrvatsku državu, imali smo 12 kandidata iz dijaspore. Danas, kad dijaspora uplaćuje godišnje 15 milijardi kuna godišnje u Hrvatsku – biramo samo 3 zastupnika na listi dijaspore.
Način glasovanja kako je to organizirao na izbore u Njemačkoj optimalan je u vrijeme epidemije korone, za glasanje bolesnih ili nemoćnih osoba koje ne mogu pristupiti fizički do izbornoga mjesta. Glasanjem putem poste postižu se sljedeći efekti: Građani su u stanju ispuniti svoju građansku dužnost da glasaju. Nije bitno spekulirati kome bi taj sistem glasanja pogodovao – bitno je građanima omogućiti da pristupe izborima i da ispuni svoje pravo na izbore i obave svoju građansku dužnost.
Srdačno Vas pozdravlja: Anton Juraić/Karlsruhe
Elektroničko glasovanje
CERT.hr-PUBDOC-2019-5-380
Zaključak
Tehnologija prodire i mijenja sve sfere ljudskog života pa tako i razne procese unutar demokratskih izbora. Ali dok je u nekim stvarima pojava računala i elektroničkih uređaja dobrodošla pomoć neupitne koristi, još uvijek postoje elementi glasovanja u kojima uporaba elektroničkih uređaja nije dovoljno sigurna. Korišteni kao dodatak sustavu glasovanja temeljenom na papirnatim listićima, elektronički uređaji za glasovanje zahvaljujući asistivnim tehnologijama mogu biti neprocjenjiva pomoć građanima kojima uobičajena metoda zaokruživanja papirnatog glasačkog listića predstavlja problem. Međutim, potpunim izbacivanjem papirnatih listića i isključivim oslanjanjem na elektroničko glasovanje izborni procesi, za sada, postaju nesigurni i netransparentni.
Glasovanje putem interneta kao najočitiji i najpoželjniji oblik elektroničkog glasovanja pogotovo je osjetljivo na rizike udaljenih napada i zlonamjernih manipulacija procesom glasovanja. Prihvaćanjem bezgranične raznolikosti vrsta i modela uređaja u privatnom vlasništvu građana kao dopuštenih stanica za glasovanje uvodi se razina nesigurnosti koju ni jedna od ostalih karika u lancu nije u mogućnosti ispraviti.
Kao jedna od glavnih prednosti glasovanja putem interneta smatra se mogućnost povećanja izlaznosti građana na izbore. Iako primjer Estonije, kao jedine zemlje koja redovito dopušta glasovanje putem interneta na svim izborima u 15 godina od uvođenja ovakvog glasovanja nije rezultirao povećanjem izlaznosti, nije isključena mogućnost da bi u Hrvatskoj ovakvo glasovanje ipak polučilo željene rezultate zahvaljujući velikoj dijaspori i velikom broju građana na privremenom radu u inozemstvu.
Nasuprot tome, glasovanje putem interneta bi osim povećanja rizika od zlonamjernih manipulacija stranih i domaćih vlada te drugih zainteresiranih strana zasigurno smanjilo povjerenje građana i ostalih sudionika izbora u izborne rezultate. Negativne posljedice nemogućnosti nadgledanja izbora i nepostojanja mehanizama naknadne provjere i prebrojavanja glasova vjerojatno nadmašuju pozitivne koristi uštede vremena i lakšeg sudjelovanja na izborima za dio građana tehnički sposoban iskoristiti glasovanje putem interneta.
Cijeli tekst na:
Elektroničko glasovanje, da ili ne? Tko bi od njega imao najviše koristi
Kazimir Mikašek, Maxportal.hr, travanj 27, 2020
Elektroničko glasovanje bez radikalne promjene potrošenog modela izbornog zakona i bez preciznih promjena Ustava RH, bez nove definicije Republike Hrvatske kao jedne izborne jedinice i kao nacionalne države hrvatskog naroda nema nikakvog smisla...
Hitovi: 12335