Samo izađimo i glasujmo! Prema savjesti!
Indeks Članka
Hrvatska najgora na svijetu u nekoliko bitnih kategorija
Piše: Teleskop
Hrvatska najgora na svijetu u nekoliko bitnih kategorija: Bolji smo samo od Mongolije, Argentine i Venezuele
Hrvatska je konkurentnija od Mongolije, Argentine i Venezuele i slabija od 59 zemalja iz godišnjaka svjetske konkurentnosti za 2020. godinu Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne.
Rezultati istraživanja tog instituta, čiji je partner Nacionalno vijeće za konkurentnost, pokazuju da je Hrvatska, kao i prošle godine, na 60. mjestu od ukupno 63 svjetske ekonomije i u leđa gleda Južnu Afriku, Jordan, Slovačku, Ukrajinu, Kolumbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Kazahstan…
Ljestvica konkurentnosti IMD-a izrađuje se temeljem 255 kriterija koji su uglavnom statistički indikatori, a jedna trećina odnosi se na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Godišnjak IMD-a mjeri koliko dobro zemlje upravljaju resursima i kompetencijama te analizira četiri faktora konkurentnosti: gospodarske rezultate, infrastrukturu, efikasnost javnog i poslovnog sektora, javlja Slobodna Dalmacija.
Hrvatska je među svim zemljama najlošija po efikasnosti poslovnog sektora, svaka joj je stavka donijela posljednje mjesto. Najslabija je tako po obrazovanju zaposlenika, prilagodljivosti na promjene, vjerodostojnosti menadžera, zadovoljstvu potrošača, financijskim vještinama, potrebi za gospodarskim i socijalnim reformama, kompetentnosti višeg menadžmenta i socijalnoj odgovornosti.
Mrvicu bolja je po infrastrukturi, gdje posljednje mjesto drži po razvoju i primjeni tehnologija te po održivom razvoju, na 62. mjestu je po javno-privatnom partnerstvu, obrazovanju menadžmenta i transferu znanja, 60. mjesto zaradila je po kvalificiranim inženjerima, upravljanju gradovima te zakonodavstvom o znanstvenim istraživanjima.
Hrvatska ima slabosti i u efikasnosti javnog sektora. Po birokraciji je gotovo najlošija među svim zemljama i pripada joj predzadnje mjesto koje je zaslužila i državnim vlasništvom u tvrtkama, na 60. mjestu je po zaštiti prava vlasništva, po prilagodljivosti vladinih politika, zakonu o radu, poticajima za ulaganja i imigracijskim zakonima. Nije tu kraj nizanja slabosti, gospodarski rezultati Hrvatske su takvi da joj je otpornost gospodarstva zaradila 62. mjesto, po izvozu je 55., po zaposlenosti 53., a po izravnim ulaganjima u zemlji i inozemstvu na 52. i 53. mjestu.
EUROSTAT: Hrvatska je na samom dnu po kupovnoj moći u EU
21. 06. 2020. 10:16
Autor: NACIONAL / J.B
Iako se premijer Andrej Plenković i njegovi ministri vole hvaliti statističkim podacima, najnoviji podaci Eurostata pokazuju da nam je životni standard sve lošiji.
Prema podacima Eurostata, kupovna moć hrvatskih građana lani je iznosila samo 66 posto prosjeka na razini Unije. Drugim riječima, bila je za trećinu manja od kupovne moći prosječnog stanovnika EU.
Kada se po razini potrošnje uspoređujemo s, primjerice, Njemačkom, proizlazi da prosječan Nijemac ima gotovo dvostruko veću kupovnu moć od prosječnog Hrvata. U usporedbi s potrošnjom prosječnog građanina Luksemburga, najbogatije članice EU, Hrvati imaju upola manju kupovnu moć.
Hrvatska se svela ne rentu, nisku proizvodnost rada i nedostatak tehnologije i proizvodnje
“Podaci Eurostata pokazuju jako zaostajanje Hrvatske za drugim novim članicama EU. Hrvatska jednostavno ima nisku proizvodnost rada, nedostaje nam industrija i tehnologija, kao i strana ulaganja. Sveli smo se na rentu koju eksploatiramo tri mjeseca u godini, a tu nekog napretka nema”, objašnjava Lovrinčević za Index.
Upozorava i da su druge istočnoeuropske članice EU proteklih godina puno više od Hrvatske povećavale plaće, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, a sve s ciljem zaustavljanja odljeva stanovništva u razvijenije članice EU. Hrvatski problem ostaju i velika davanja državi, posebno u segmentu doprinosa i potrošnih poreza – PDV-a i trošarina, a naročito u području parafiskalnih nameta.
Bolji smo od Srbije, ali lošiji od Turske
Naša kupovna moć još uvijek veća od kupovne moći njihovih jugoistočnih susjeda. Tako prosječna stvarna potrošnja po stanovniku u Srbiji još nije dostigla ni polovicu prosjeka EU, što zapravo znači da je kupovna moć u Hrvatskoj otprilike za trećinu veća od one u Srbiji.
Bosna i Hercegovina kotira još slabije: prosječna potrošnja po stanovniku u njoj je samo 42 posto Unijina prosjeka, što tu zemlju čini jednom od najsiromašnijih na Starom kontinentu, a kupovnu moć njenih građana znatno manjom od kupovne moći hrvatskih građana. No značajan skok na ljestvici zato ima Crna Gora, u kojoj je kupovna moć po stanovniku lani dosegla 60 posto prosjeka EU, što znači da Crnogorci po razini životnog standarda više ne zaostaju puno za Hrvatima.
Hrvatsku bi trebalo zabrinuti i to što nas je po razini životnog standarda pretekla i Turska. Kupovna moć prosječnog građanina Turske lani je iznosila 68 posto prosjeka EU, što je više od prosječne kupovne moći hrvatskog građanina.
https://www.nacional.hr/eurostat
Hitovi: 12381