Hrvatske žrtve Domovinskoga rata
Prema evidenciji, ubijeno je 16 018 hrvatskih branitelja, ranjeno je 21.959, ubijeno je 8.000 hrvatskih civila, 7.169 ih je ranjeno, 402 djece je ubijeno, 1.260 djece je ranjeno, još 10 ih se vodi nestalima, kao i 1.042 osobe. Oko 5.497 hrvatske djece ostalo je bez roditelja, 74 djeteta je izgubilo oba roditelja, više od 35.000 djece bilo je u progonstvu, a njih više od 15.000 rođeno je prognano. Više od 500.000 Hrvata protjerano je iz svojih domova.
Očima znanstvenika: Što nam donosi sutra?
(...) U liječenju bolesti, pa i onih najtežih poput raka, novost će biti izrazito personalizirani pristup, gdje će svakoj oboljeloj osobi najprije biti analiziran točan tip i uzrok bolesti s obzirom na osobni genetski profil, a tek zatim će se, temeljem te informacije, određivati prikladno liječenje kako bi se povećala učinkovitost, a smanjile ili sasvim izbjegle neželjene nuspojave (...) O tomu, kao i mnogim drugim aspektima pogleda na blisku budućnost, primjerice na razvoj i primjenu umjetne inteligencije, možete dobiti dobar uvid u sjajnom preglednom članku istaknutog znanstvenika akademika Igora Rudana.
Jure Ivančić: Karakter Domovinskog rata
Je li Domovinski rat bio građanski ili međudržavni pitanje je koje je javnosti odnedavna nametnuto putem državne ili ti javne dalekovidnice i izazvalo jaku reakciju javnosti a posebice onih koji su izravno sudjelovali u obrani od agresije. I kada se stvar skoro stišala dotični novinar u novoj emisiji opet je iskoristio priliku i ponovno plasirao javnosti isto pitanje s dopunom da on ostaje pri tom svom stajalištu i da u tome ima istomišljenike koji su mu spremni pomoći dokazati tu tvrdnju.
Pariška povelja protiv lažne Europe
„Pokrovitelji lažne Europe očarani su ispraznim vjerovanjem u nezaustavljiv napredak. Oni vjeruju da je povijest na njihovoj strani, a to vjerovanje čini ih oholim i prezirnim… Oni ignoriraju kršćanske korijene Europe, štoviše odbacuju ih“ – tako u svojem dramatičnom obraćanju, poznatom kao Pariška povelja, pišu desetorica vrhunskih intelektualaca iz osam europskih zemalja.
Slaven Letica: Hrvatski ateisti
Desetak godina nakon što je (2006.) agnostički (prema osobnom javnom iskazu) novinar Gary Wolf skovao izraz „novi ateizam“ kojim je označio novu spoznajnu paradigmu i borbeni proglas osporavatelja Boga i vjere, ili bogova i vjera, u 21. stoljeću – u odnosu na prastari marksistički i nešto noviji, ljudožderski, staljinistički ateizam, ali i onaj snošljiviji, prosvjetiteljski koji se može, primjerice, pronaći u knjizi „Zašto nisam kršćanin“ Bertranda Russella iz 1927. – u Lijepoj Našoj tiskane su dvije knjige koje parazitiraju na idejama, diskursu, stilu i estetici koje su izvorno osmislila „četiri jahača“ novog ateizma: Richard Dawkins, Daniel Dennett, Sam Harris i Christopher Hitchens, piše prof. dr. Slaven Letica/VL