Quo vadis, Hrvatska?
Indeks Članka
Premijer Andrej Plenković podnio Saboru godišnje izvješće (10. 10. 2018.)
U uvodnom dijelu svog izvješća rekao je kako je Vlada u drugoj godini mandata osigurala gospodarsku i društvenu stabilnost te nastavila s započetim promjenama koje život građana čine kvalitetnijim.
Kod preuzimanja odgovornosti za Hrvatsku zatekli smo podijeljeno društvo, političku nestabilnost, visoku nezaposlenost, negativne demografske trendove, neodrživ mirovinski sustav, veliki broj blokiranih građana. Sve to uz preveliko porezno opterećenje, nesređene javne financije, sporo korištenje europskih fondova i neprovođenje strukturnih reformi. Uz to imali smo krizu sistemskih razmjera u Agrokoru kao i brojna druga nasljeđena pitanja gospodarske tranzicije. Svjesni smo da su negdje rezultati brži, a negdje je potrebno više vremena ali je sasvim jasno da reforme koje provodimo već daju konkretne rezultate - na gospodarskom, političkm planu, rekao je premijer.
Gospodarski rast nastojimo ostvariti kroz trokut strukturnih promjena utemeljenih na nacionalnom programu reformi, investicije i odgovorna fiskalna politika. Moramo bolje raditi, više ulagati i mudrije raspolagati proračunskim sredstvima. Svojim djelovanjem nastojali smo pokrenuti strateške projekte, poštivanje pravne države i demokratske standarde dovesti na višu razinu.
Premda djelujemo u ozračju u kojem se širi pesimizam, predanim radom želimo ljudima vratiti potreban optimizam. U tom kontekstu nastojimo razvijati suradnju sa svim relevantnim akterima - poslodavcima, sindikatima, akademskom zajednicom, stručnim i nevladinim udrugama, medijima, županijama i gradovima. Nastavili smo diljem Hrvatske održavati sjednice vlade, rekao je Plenković.
Posebno je naglasio da mu je drago da svih osam zastupnika nacionalnih manjina podržava Vladu. Da u partnerskom odnosu radimo na ostvarivanju operativnih programa za nacionalne manjine, štitimo, unapređujemo manjinska prava usprkos njihovom sve glasnijim propitkivanju od pojedinih aktera. Inicijative koje žele smanjiti prava manjina podrivaju dosegnute demokratske standarde i tome se mi kao Vlada protivimo, istaknuo je premijer.
Izvješće je predstavio kroz četiri tematska područja: jačanje vladavine prava, konkurennije gospodarstvo i ravnomjerniji razvoj, zaštita obitelji i tolerantnog i pravednog društva te jača i sigurnija hrvatska pozicija u Europi i svijetu.
Premijer je istaknuo kako su kompromitacija tajnih izvida i odavanje posebnih mjera dodatno narušili povjerenje u sustav te je poručio kako u Hrvatskoj nitko ne može i neće biti iznad zakona. Očekujem da pravosudne institucije savjesno, učinkovito i odgovorno izvršavaju svoje ovlasti u borbi protiv kriminala i političkih pritisaka, ali uz punu podršku vlade, poručio je Plenković.
Država, kazao je, ne može biti prava potpora građanima ako njezine institucije nisu učinkovite, odgovorne i svima dostupne. Moramo uložiti dodatan napor u profesionalizaciji javnih službi i državnih institucija, rekao je premijer.
Podsjetio je kako su preokrenuti negativni makroekonomski trendovi, imamo suficit, raste BDP, zaposlenost je rekordno visoka, porasla je prosječna plaća za 710 kuna. Porezno se, rekao je, rasterećuje gospodarstvo i građane za čak 6,3 milijarde kuna. Od 1. siječnja iduće godine, podsjetio je, prepolovljava se PDV na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće i dječje pelene, a nastavlja se rasterećivati i plaće.
Premijer je pohvalio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja rekavši kako su njime izbjegnute negativne posljedice do kojih je moglo doći slomom Agrokora.
Jedna od važnijih industrijskih grana u Hrvatskoj brodogradnja, kazao je, suočava se s problemima kumuliranim tijekom proteklog vremena. Istina je da je Hrvatska brodogradilištima podijelila 31,7 milijardi kuna potpora u zadnjih 25 godina, a jamstva vlade od 716 milijuna kuna u siječnju omogućila su funkcioniranje Uljanika i 3. maja praktički cijelu ovu godinu, rekao je. Naglasio je kako je vlada zainteresirana da brodogradnja opstane, ali na načelima tržišne ekonomije te u skladu s hrvatskim i europskim propisima.
Ukazao je i na nužnost mirovinske reforme. Činjenica da 15 posto proračuna ide na mirovine pokazuje da sustav nije samoodrživ, a uz to imamo i nepovoljan omjer umirovljenika i zaposlenih, rekao je premijer. Cilj vlade je da do kraja mandata mirovinski sustav bude održiviji i pravedniji, a mirovine se i dalje povećavaju.
Konkurentnost, inovacija, digitalizacija i investicije
U tijeku je, kazao je, 4. industrijska revolucija, koja se temelji na digitalizaciji. Svijet će za samo nekoliko godina biti sasvim drugačiji od sadašnjeg, a Hrvatska se za to mora pripremiti. U takvim globalnim uvjetima prevladavaju četiri riječi koje i za Hrvatsku znače mnogo: konkurentnost, inovacije, digitalizacija i investicije - jer stvaraju gospodarski rast.
U 2017. privukli smo 1,84 milijarde eura investicija, najviše još od 2009., a 2018. bit će rekordna s čak 2 milijarde eura stranih ulaganja, što je nikad dosegnut godišnji iznos, rekao je premijer.
Radi podizanja konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednika i ribara te ravnomjernijeg razvoja ruralnih krajeva prošle godine isplaćeno je preko 4,5 milijarde kuna potpora, a ove godine, u okviru Programa ruralnog razvoja, ugovoreno je već 9,4 milijardi.
Turizam je važna gospodarska grana koja čini petinu hrvatskog BDP-a, a nakon rekordne 2017., imat ćemo, kaže, još bolju 2018. Već sada imamo 6 posto više dolazaka i četiri posto više noćenja u odnosu na ovo razdoblje lani, a mjesec dana ranije smo dosegli 100 milijuna noćenja.
Učvrstiti identitet djece kroz hrvatski jezik, vrijednosti, kulturu i povijest
Dugo očekivana i nužna reforma školstva se počela provoditi, osigurali smo pravni okvir i sredstva, a temeljem društvenog konsenzusa donijet ćemo kurikulume koji će omogućiti učenicima stjecanje novih znanja, vještina i kompetencija, rekao je premijer.
Kurikulumi, kazao je, moraju učvrstiti identitet naše djece i mladih kroz hrvatski jezik, naše vrijednosti, kulturu i povijest i pripremiti ih za potrebe sve dinamičnijeg tržišta rada. U središtu politike vlade je stvaranje solidarnog i pravednijeg društva, a osobito jačanje obitelji kao njegove temeljne jedinice, poručio je Plenković upozoravajući na kontinuirano negativne demografske trendove.
Proširen je, kazao je, krug korisnika dječjeg doplatka na 92.000 roditelja i 150.000 djece, kao i pronatalitetnog dodatka od 500 kuna za treće i četvrto dijete, što je proširenje od 50 posto u odnosu na do sada te prvo povećanje nakon desetljeća. Gradi se, kaže, ili obnavlja preko 300 dječjih vrtića. U fokusu vlade je, kako je rekao, jačanje mladih i njihovih obitelji.
Prošle godine je kroz mjeru subvencioniranja stambenih kredita 2320 mladih obitelji povoljnije došlo do svog doma, a posebno nas raduje da je u tim obiteljima rođeno 250 djece, rekao je. Poručio je i kako preko 3000 zaprimljenih zahtjeva ove godine pokazuje izniman interes i pogođenost mjere.
Mladi su nositelji novog razvojnog ciklusa
Mladi su nositelji novog razvojnog ciklusa i svjesni smo njihovih problema i nesigurnog zaposlenja koja im se nude, poručio je. Projekte mladih financiraju se, kaže s 6,3 milijuna kuna, a radi poboljšanja dijaloga o javnim politikama za mlade oformljen je i Savjet za mlade. Želimo mladima stvoriti uvjete za bolji život kako bi ovdje ostali i gradili svoju budućnost, poručio je.
Istaknuo je i kako je radi zaštite žrtava žena od nasilja i obiteljskog nasilja ratificirana i Konvencija VE za suzbijanje nasilja u obitelji poštujući pri tome hrvatski ustavni poredak. Unatoč kampanji kojoj smo svjedočili, želim reći da je naša interpretativna izjava među pravnim stručnjacima VE ne samo pozdravljena i prihvaćena nego se smatra kao model za druge države članice da olakša proces ratifikacije konvencije, istaknuo je Plenković.
Poduzetim mjerama broj od 325 tisuća blokiranih građana smanjen je na 274 tisuće, a iznos blokade za više od 43 milijarde kuna na manje od 19 milijardi kuna. Značajan doprinos očekujemo i od jednostavnijeg postupka stečaja potrošača koji bi trebao obuhvatiti oko 80.000 građana, poručio je.
Premijer Plenković istaknuo je i kako se posebna pozornost posvećuje hrvatskim braniteljima koji su dali nemjerljivi doprinos. U dvije godine povećali smo proračun Ministarstva branitelja za 50 posto i donijeli novi jedinstveni zakon o hrvatskim braniteljima, rekao je premijer.
Važno mu je, rekao je, i rasvjetljavanje sudbine nestalih i kažnjavanje počinitelja ratnih zločina tijekom Domovinskog rata, koji ne zastarjevaju.
Još početkom ove godine osnovana je posebna skupina u okviru ravnateljstva policije sa zadaćom intenziviranja aktivnosti po tom bolnom pitanju, posebno u vezi sa zločinima u Vukovaru i na Ovčari, rekao je.
Strateški je cilj Hrvatske ulazak u shengenski prostor, kazao je, dodajući da će to podići razinu zaštite granice. U tom kontekstu cilj je ispuniti tehničke kriterije kako bismo bili spremni za ulazak 2020.
Intenzivno se, rekao je, radi na pripremama za predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2020., što je i prilika za doprinos daljnjem razvoju Unije. "Prioriteti našeg predsjedanja će biti usmjereni na rast, razvoj i zapošljavanje, na energetsku i prometnu povezanost, sigurnost te proširenje, rekao je.
Na nedjeljnim je izborima po treći puta dezavuiran je sam smisao Daytonskog sporazuma, poručio je premijer govoreći o izborima u BiH.
https://vijesti.hrt.hr/