Esther Gitman: Stepinac - pravednik
"Povjesničarka Židovka dr. Esther Gitman doktorirala je na temu holokausta na području bivše Jugoslavije, te izjavila da je u svojim istraživanjima ostala šokirana nepoznatom i skrivanom dobrotom i hrabrošću običnog hrvatskog čovjeka prema susjedima Židovima rekavši: „Ti su ljudi (Hrvati op.) lučonoše mira, a takvih dokumenata o otporu fašizmu nema ni jedan europski narod“. Što se tiče Alojzija Stepinca, dr. Gitman ganuto svjedoči o njegovoj dobroti i ljudskosti prema Židovima: “Eto, ukratko, to su bili moji prvi »susreti« s iznimnom ljudskom veličinom, koju posebno cijenim – s nadbiskupom bl. Alojzijem Stepincem, koji još uvijek čeka da bude dobitnik najvišega židovskoga priznanja jer je on to doista i zaslužio, bez obzira što je spašavao ne računajući, dakako, ni na kakve zahvale ili odličja.”
27. siječnja Međunarodni dan holokausta – što je rekla dr. Gitman o Stepincu, Hrvatima i Židovima u II. svjetskom ratu?
Petar Horvatić, Narod. hr, 27. siječnja 2020.
Generalna skupština UN 2005. usvojila je rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. On se slavi na današnji dan 27. siječnja.
Dana 27. siječnja 1945. sovjetske jedinice ušle su u najzloglasniji i najveći nacistički logor Auschwitz u Poljskoj. U tom logoru i mučilištu nevinih izgubilo je život preko milijun ljudi od kojih je 90 % bilo Židova.
Dio je ubijen u plinskim komorama, ali i na druge brutalne načine kao: izgladnjivanje, prislini rad, pogubljenja i medicinski eksperimenti.
Međunarodni dan sjećanja na holokaust obilježava se u europskim zemljama u kojima je tijekom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 milijuna ljudi, a od čega oko 31 milijun civila što se nije nikada dogodilo u povijesti ratova.
Židovi su bili proganjani u svim državama koje je okupirala Njemačka ili su bili pod njenim utjecaje. Prva država u Europi koja je provela Holokaust i nosi taj sramni nečasni biljeg je Srbija, čija je vlada Milana Nedića već u kolovozu 1942. proglasila Srbiju kao prvu državu u Europi koja je “juedenfrei” (slobodna od Židova). U Srbiji je ubijeno ili nestalo čak 90% od prijerartnih 16.000 Židova.
Nažalost, osobe kao Milan Nedić i Dimitrije Ljotić, izraziti fašisti koji su sudjelovali u Holokaustu u Srbiji, su danas praktički javno rehabiltirani, a o njima je vrlo pozitivno govorio, primjera radi, bivši predjednik Srbije Vojislav Koštunica.
Hrvati i Alojzije Stepinac su bili lučonoše mira u II. svjetskom ratu
Povjesničarka Židovka Esther Gitman koja je doktorirala na temu holokausta na području bivše Jugoslavije izjavila da je u svojim istraživanjima ostala šokirana nepoznatom i skrivanom dobrotom i hrabrošću običnog hrvatskog čovjeka prema susjedima Židovima.
“Bila sam šokirana činjenicom”, kaže dr. Gitman, “da ni jedan drugi europski narod koji je bio pod nacističkom čizmom nema takvih dokumenata, odnosno u tim se zemljama nisu otvoreno suprotstavili fašistima da bi spasili Židove. Jedino je unutar granica NDH bilo predstavnika hrvatskog naroda koji su ostavili pisani trag o svojim pokušajima da sačuvaju Židove od smrti. Ti su ljudi bili lučonoše mira, oni su svjetlo u tami, nada da se zlo može pobijediti”, piše vecernji.hr
Uz obične građane, u spasu preživjelih Židova u NDH pomagali su svećenici i časne sestre, talijanska Druga armija, humanitarne skupine, hrvatski partizani, ali i dužnosnici NDH. I to ne samo potajice, nego – kako je Esther Gitman otkrila u arhivskim dokumentima – i kroz jedan službeni program ministarstva zdravstva. Zamisao zagrebačkog liječnika Miroslava Schlesingera da se spasi židovske liječnike – koji su već ostali bez posla i bili na putu deportacija u logore – tako da oni budu poslani u Bosnu (tada NDH) zbog potreba liječenja endemskog sifilisa, koji je svako malo prelazio u epidemijske razmjere, vlastima NDH je iznio dr. Ante Vuletić (dr. Gitman ga naziva velikim Hrvatom)
Ministar zdravstva NDH dr. Ivan Petrić je pristao na prijedlog zbog akutne nestašice liječnika u Bosni, a plan je, kaže dr. Gitman, podržao i Ante Pavelić uz opasku: Uvijek ih se može i kasnije, kada izliječe bosansko stanovništvo, eliminirati.
Ukupno je u programu sudjelovalo 169 židovskih liječnika, odnosno kad se pribroje i njihove obitelji bilo je to 650 ljudi.
Uz pisane dokaze o spašavanju Židova i toplim ljudskim pričama koje sam pronašla, najveće iznenađenje za mene je bio nadbiskup Alojzije Stepinac (drugi čovjek kojeg dr. Gitman naziva velikim Hrvatom), za kojeg prije nisam nikada čula. Imala sam krivu percepciju, kao mnogi Židovi, da su katolički svećenici služili ustaškom režimu i onda sam pronašla Stepinčeva pisma i znala sam da držim svjetlo u rukama”, kaže dr. Gitman i nastavlja: “Eto, ukratko, to su bili moji prvi »susreti« s iznimnom ljudskom veličinom, koju posebno cijenim – s nadbiskupom bl. Alojzijem Stepincem, koji još uvijek čeka da bude dobitnik najvišega židovskoga priznanja jer je on to doista i zaslužio, bez obzira što je spašavao ne računajući, dakako, ni na kakve zahvale ili odličja.”, piše Glas Koncila
“Stepinac tako jasno poručuje današnjoj Europi, i to već od g. 1938. u nagovoru studentima i tijekom svih sljedećih godina, da su nacionalne vrijednosti i prava svih europskih naroda, među kojima je i pravo na vlastitu državu, za što se on čvrsto zauzimao i u slučaju svojega hrvatskoga naroda, istodobno vrijednosti zapadne civilizacije, koja stalno i bez okolišanja mora također stajati u obrani slobode i prava svakoga pojedinca, obitelji, rase, naroda, vjerske zajednice. Pa naš je nadbiskup, da se malo našalim, veći Europejac nego mnoštvo današnjih političara i birokrata u Bruxellesu”, smatra dr. Gitman.
“Kasnije su komunisti u sprezi s velikosrpskom ideologijom, služeći se istom metodologijom, pridodali i u biti rasističku, a može se onda reći i fašističku tezu o genocidnosti hrvatskoga naroda. Zahvaljujući silnoj promidžbenoj nadmoći te su se teze »udomaćile« ne samo u onodobnoj jugoslavenskoj javnosti, nego i u velikom dijelu svjetske javnosti. Njihove razorne posljedice osjećaju se još i danas te ne treba gajiti iluzije – trebat će još mnogo vremena da stvarne povijesne činjenice i istina promijene tu prevladavajuću svijest i podsvijest”, i završava: ”
Ponovila bih samo zaključnu misao, zapravo želju, ne samo moju, nego mnogih, koju sam izrekla na kraju izlaganja na predstavljanju knjige: neka nadbiskup Stepinac bude proglašen svetcem, što on već jest! Spasio je svoju Crkvu, svoj narod i mnoge od nas.
Hitovi: 1461