Sumrak Zapada (?)
Indeks Članka
NEMIRI U AMERICI
Black Lives Matter, rasizam i vjera – kako situacija izgleda iz perspektive triju afroameričkih katolika
Tino Krvavica, Bitno.net
"Sedamdeset posto crne djece rađa se izvan braka. Velika većina crnaca koji su u zatvoru doma nemaju očeve. A oni žele uništiti obitelj i riješiti se očeva? Koji je njihov plan za kreiranje prilika u obrazovanju? Koji je njihov plan za crno poduzetništvo? Koji je njihov plan da se zapravo uništi rasizam?" istaknuo je jedan sugovornik.
Prosvjedi protiv rasizma proširili su se diljem SAD-a/
I dok će 2020. u cijelom svijetu biti najviše upamćena po pandemiji koronavirusa, u kolektivnom sjećanju građana SAD-a pridružit će im se prosvjedi koji su ovog ljeta izazvali snažnu političku i društvenu krizu.
Prosvjedi protiv političke brutalnosti nad crncima, potaknuti smrću Georga Floyda kojem je policajac nekoliko minuta klečao na vratu, proširili su se američkim gradovima. Pritom su se na nekim mjestima pretvorili u otvoreno nasilje, praćeno paljenjem javne i privatne imovine te pljačkom. Pošteđeni nisu bili niti vjerski objekti te su napadnute brojne crkve, a rušeni su i kipovi katoličkih svetaca.
Uz mirne i nasilne prosvjede, događaji su potaknuli veliku raspravu o rasizmu u društvu i američkoj povijesti. Rasprava se, neminovno, prelila i na ulogu Katoličke Crkve u sprječavanju/poticanju rasizma.
Tim povodom, Catholic World Report objavio je razgovore s dva Afroamerikanca i Afroamerikankom koji su aktivni katolici o njihovim pogledima na čitavu situaciju.
Harold Burke-Sivers katolički je govornik, voditelj na EWTN-u i evangelizator, a zaređen je za đakona. Također, nekad je radio u snagama reda.
Upitan je li rasizam ukorijenjen u institucijama, Burke-Sivers istaknuo je kako treba razlikovati sustav od pojedinca.
“Nažalost, ljudi kod ovog pitanja zamagljuju raspravu… Stoga, kad vide stvari poput onih koje su se dogodile Georgeu Floydu i Breonni Taylor ili nekome tko je umro od ruku snaga reda, automatski pomisle ‘institucije zakona i reda su rasističke’, što nije istina.”
Slično vrijedi i za Katoličku Crkvu, tvrdi đakon.
“Crkva je institucija koju je osnovao Isus Krist. Stoga Crkva nije rasistička.”
“No”, nastavlja, “Crkvu čine ljudska bića koja su grješna te potrebna Božjeg milosrđa, stoga moramo i dalje snažno naviještati poruku”.
Pritom posebno važnim smatra razgovor i dijalog među ljudima u Crkvi te upoznavanje s katolicima drugih rasa, “kako ih ne bi pretvorili u karikature, jer se radi o stvarnim ljudima od krvi i mesa”.
Upitan može li katolik podržavati pokret Black Lives Matter, iako se možda ne slaže sa svime za što se ta organizacija zalaže, Harold Burke-Sivers ističe: “Kad stavite te tri riječi zajedno – black lives matter (hrv. crni životi su vrijedni) – kao društveni pokret, to je poruka istine, što je dobra stvar. No taj se termin spojio s nacionalnom organizacijom Black Lives Matter. Većina ljudi kad čuju tu frazu, automatski pomišljaju na organizaciju.”
Osvrnuvši se na deklaraciju spomenutog pokreta pod nazivom ‘U što vjerujemo‘, poručio je kako u njoj ima vrijednih ciljeva poput “ljubiti i težiti za slobodom i pravdom”, ali da postoje točke koje su zabrinjavajuće.
“Lista zahtjeva uključuje fraze poput ‘prostora za transrodnu braću i sestre’ te izjavu: ‘Ukidamo zapadnjački zahtjev za nuklearnom obitelji'”, naglašava Burke-Sivers kojeg posebno zabrinjava što se nigdje u deklaraciji ne spominje riječ “otac”.
“Kad to pročitate te spojite s počinjenim nasiljem, neredima, pljačkom, rušenjem kipova i svim tim stvarima, niti jedan katolik u dobroj vjeri ne bi trebao imati ništa s tom organizacijom. Točka.”
“Organizacija koristi termin ‘black lives matter’, kao fasadu za ono što doista promoviraju. Oni žele redefinirati društvo, seksualnosti, brak i restrukturirati obitelj po marksističko-socijalističkim principima.”
Đakon zaključuje kako bi se organizacija, da doista brine o “crnim životima”, bavila pitanjima kao što su “stabilnost i razvoj crnih kvartova”, “stajanje na kraj drogama i ratovima bandi” i “osnaživanju obitelji”.
“Sedamdeset posto crne djece rađa se izvan braka. Velika većina crnaca koji su u zatvoru doma nemaju očeve. A oni žele uništiti obitelj i riješiti se očeva? Koji je njihov plan za kreiranje prilika u obrazovanju? Koji je njihov plan za crno poduzetništvo? Koji je njihov plan da se zapravo uništi rasizam?”
Jordan Pacheco: Black Lives Matter iskorištavaju legitimnu ljutnju
Mladi 25-godišnji filmaš koji živi u Los Angelesu ovog je ljeta, umjesto u prosvjedima, više puta vikendima predvodio krunicu kod kipa svetog Junipera Serre u centru grada (kipovi tog sveca nastradali su u nekoliko drugih gradova prilikom prosvjeda).
Osim katoličke vjere, tvrdi kako je za njegove stavove važna i zanimljiva obiteljska pozadina.
“Posvojen sam, sva moja braća i sestre su posvojeni, nismo krvno povezani međusobno niti s mojim roditeljima. Roditelji su Hispanci, starija sestra je bjelkinja, a mlađi brat i sestra su crnci.”
Ističe kako je odrastajući u miješanoj obitelji u malom, pretežno bjelačkom, mjestu u Coloradu bio “jedan od najpopularnijih klinaca u školi”.
Postojali su i poneki sukobi, no kako tvrdi: “Drugima daješ moć ako sebe tretiraš kao žrtvu.”
Što se tiče odnosa rasizma i katoličanstva Jordan Pacheco tvrdi da ljudi prečesto “djela, postupke i povijesti” pojedinaca povezuju s institucionalnom Crkvom.
“Postoji jedna jako dobra stvar kod Katoličke Crkve, a to je da je Krist pozvao sve, i Židovi i pogane, u kršćanstvo, i to je jedina stvar koja je Bogu bitna kod rase.”
Dodaje pritom kako “nitko ne negira” da su katolici na američkoj Jugu imali robove ili da su katolička sveučilišta bila segregirana, no ističe pozitivne primjere službenog katoličanstva poput činjenice da je Crkva inzistirala, pod prijetnjom ekskomunikacije, da se priznaju djeca španjolskih konkvistadora koja su bila miješane rase. Također, između 1435. i 1890. brojne su pape osudile praksu robovlasništva.
“Kao crnac, nisam smio biti zaređen za mormonskog svećenika do 70-tih godina prošlog stoljeća zbog moje boje kože. To ne postoji u katoličanstvu. U katoličanstvu možete imati svećenike različite boje kože, možete imati brakove između pripadnika različitih rasa – stvar za koju se Crkva doista borila prva. Mislim da je Katolička Crkva bila iznimno poštena po pitanju rase… kako se to provodilo, ovisno o papama ili nekim pojedincima, je potpuno druga priča.”
Pacheco inače pohađa tradicionalnu latinsku misu na kojoj veliku većinu, svjedoči, čine bijelci. Upitan može li crnac katolik osjećati da nije dobrodošao među bijelcima katolicima, odgovara: “Ako se osjećaš preplašeno jer si jedina crna osoba u crkvi, moj odgovor je da trebaš činiti ono u čemu su crnci bili dobri kroz povijest: očvrsni i jednostavno se nosi s tim.”
Dodaje i kako se uvijek može kriviti “rasu, spol ili klasu”, no da bi oni koji se osjećaju tjeskobno i osamljeno trebali učiniti prvi korak:”Ako misliš da nisi dobrodošao, da nitko s tobom ne priča, da te nitko ne poziva na druženja probaj učiniti ovo: pozdravi nekoga, pozovi ga na druženje, započni razgovor. Ako to učiniš tri nedjelje zaredom, i nitko ne odvrati, onda se vjerojatno radi o nečem takvom.”
Što se tiče pokreta Black Lives Matter, filmaš smatra kako je to počelo “kao važna rasprava o policijskom nasilju”, no do njihovu deklaraciju smatra “podmuklom”.
“Čini mi se da po pitanju crnačkog napretka i rješavanja problema u crnačkoj zajednici Black Lives Matter ne radi dobro.”
Pritom osobito ističe njihovo odbacivanje nuklearne obitelji, “premda je poznato da je ona važna za ukidanje siromaštva, obrazovanje, snižavanje stope kriminala i način na koji dječaci i djevojčice gledaju na sebe”.
“Vidim puno iznimno ljevičarskih točaka, velik broj sekularnih, ljevičarskih i materijalističkih tvrdnji. I to me ljuti jer smatram da se iskorištava ljutnja, koja svakako može biti legitimna, zbog policijskog nasilja, brutalnosti i sličnih stvari.”
Muji Kaiser: U SAD-u sam prvi puta doživjela rasizam
Muji Kaiser nekada se bavila odnosima s javnošću, a danas vodi neprofitnu organizaciju koja pomaže djeci u Nigeriji, zemlji iz koje i sama potječe.
Tvrdi kako je upravo u SAD-u, u trećem razredu osnovne škole, doživjela gorki susret s rasizmom, i to u katoličkoj školi. Kao jedina crnkinja redovito je, tvrdi, bila meta “javnih i bolnih” napada. Rasistički napadi nastavili su se i u srednjoj školi, a nerijetko i na društvenim mrežama.
Ističe pritom kako voli SAD, ali da čak i sada ponekad osjeća da je se tretira lošije i to zbog boje kože.
Dodaje kako se njena majka također susrela s rasizmom, ali da je znala da za djela pojedinaca ne može biti odgovorna cijela rasa.
“Doista, te mlade bijele cure su mi činile ružne stvari i ponašale se loše prema meni, ali sam istovremeno imala prekrasne bijele prijatelje koji mi to nisu činili.”
Danas su Kaiser i njezina obitelj dio katoličke župe u Kaliforniji s velikim brojem mladih obitelji.
“Kao odrasla osoba u ovoj katoličkoj zajednici nikada nisam direktno doživjela rasizam. Smatram da sam okružena doista prekrasnim, predanim katolicima koji su mi pomogli izrasti u vjeri te molili sa mnom kad sam izgubila roditelje.”
“Osjećam se potpuno dobrodošlo i prihvaćeno”, dodaje.
S druge strane, smatra kako ponekad postoji “rasna neosjetljivost, koja je problematična na drugi način.”
“Percipiram to kao neki obrambeni stav kad se pojave problemi povezani s rasom, osobito u medijima ili na društvenim mrežama. Također sam doživjela odbijanje i neslaganje po pitanju postojanja rasizma u SAD-u. Stvari su svakako puno bolje nego što su bile 60-ih, ali čini mi se da zbog toga ljudi misle da je taj problem nepostojeći ili prenapuhan zbog medijske agende.”
Što se tiče organizacije Black Lives Matter, Kaiser ističe kako mnogi ljudi nisu upoznati sa službenom stranicom te organizacije. Tvrdi da donedavno nije bila ni ona, ali da joj je tamošnji sadržaj “otvorio oči”.
“Uopće ih ne podržavam kao organizaciju. Mislim da su iznimno štetni i da stvaraju podjele”, izjavila je te dodala kako unatoč tome vjeruje ” da većina ljudi koji stavljaju hashtag BLM ne podržavaju to kao organizaciju već kao cilj.”
Izvor:
https://www.bitno.net/vijesti/svijet/black-lives-matter-rasizam-sad-crnci-katolici/
Hitovi: 94689