Manjinska prava - ogledalo demokracije
Odnos prema manjinama, njihova zaštita i poštivanje prava, dobar su pokazatelj dostignutog stupnja demokracije svake zemlje. Prema svim tim pokazateljima koji se mogu i objektivno verificirati, Hrvatska bi, iako joj se često predbacije upravo suprotno, mogla biti uzorom mnogim drugima, čak i zemljama s dužom demokratskom tradicijom. A evo nekoliko primjera kako se na nekim drugim prostorima gleda na to pitanje.
Costello – australski premijer: O pravima manjina
Prije ulaska u džamiju od posjetitelja se traži da skinu cipele. To je znak poštovanja. Ako se snažno protivite hodanju po džamiji u čarapama, tada u nju ne trebate ulaziti - rekao je Costello. - Prije nego što dobijete australsko državljanstvo, od vas se traži da se obvežete na poštovanje određenih vrijednosti. Ako se snažno protivite tim vrijednostima, tada ne dolazite u Australiju - poručio je.
Ova je kultura izgrađena tijekom 200 i više godina muka, rada i pobjeda milijuna muškaraca i žena u potrazi za slobodom. Govorimo pretežno engleski, a ne španjolski, libanonski, arapski, kineski, japanski, ili bilo koji drugi jezik. Što znači da ukoliko želite biti dio ovog društva, naučite naš jezik!
Većina Australaca vjeruje u Boga. To nije neka kršćanska desna orijentacija, niti je to politički nametnuto. To je činjenica, jer su ovu naciju, a to se vidi iz dokumenata, utemeljili muškarci i žene kršćanske vjere, na kršćanskim načelima. Naravno da je u tom slučaju adekvatno da se kršćanska obilježja nalaze na zidovima naših škola. Ako je Bog za vas uvreda, predlažem vam da odabrete drugi dio svijeta za vaš dom, jer je Bog dio naše kulture. Dopustit ćemo vaše vjere i nećemo vas pitati zašto u to vjerujete. Tražimo od vas da prihvatite našu vjeru i da živite s nama u harmoniji, miru i radosti.
Ovo je naša domovina, naša zemlja i naš stil života i dopustit ćemo i vama da u svemu tome uživate. Ali, prije svega, ukoliko se ne prestanete žaliti, protestirati i užasavati nad našom zastavom, našom čašću, našom kršćanskom vjerom, našim načinom života, srdačno vam preporučam da iskoristite drugu veliku slobodu koju imaju Australci, slobodu da napustite našu zemlju. Ukoliko ste ovdje nesretni, onda otiđite. Nitko vas nije prinudno ovdje doveo već ste vi sami tražili da vas ovdje primimo. Dakle, prihvatite državu koju ste sami odabrali.
Gradonačelnik Montreala: O jelovniku u školama
Muslimanski roditelji tražili su ukidanje svinjetine u svim školskim kantinama jednog predgrađa Montreala. Gradonačelnik Montreala je to u predgrađu Dorval odbio, a gradskim službenicima poslao poruku da svim roditeljima objasne zašto:
"Muslimani moraju shvatiti da se moraju prilagoditi Quebecu i kanadskim običajima, tradicijama i načinu života, jer je to država u koju su odlučili useliti. Oni moraju shvatiti da se moraju integrirati i naučiti živjeti u Quebecu. Moraju shvatiti i da ONI moraju promijeniti svoj stil života, a ne Kanađani koji su ih tako velikodušno primili.
Oni moraju shvatiti da Kanađani nisu ni rasistički ni ksenofobični, prihvatili su mnoge imigrante prije muslimana (dok obrnuto ne vrijedi, u tim muslimanskim državama ne prihvaćaju ne-muslimanske imigrante).
To što ima više drugih naroda, Kanađani nisu spremni odreći se svoga identiteta i svoje kulture. A Kanada je zemlja dobrodošlice, ne samo od strane gradonačelnika Dorvala koji pozdravlja strance, takvi su kanadski ljudi u cjelini.
Na kraju, oni moraju shvatiti da u Kanadi (Quebec), unatoč svojim židovsko-kršćanskim korijenima, božićnim drvcima, crkvama i vjerskim festivalima, religija mora ostati u privatnoj domeni. Općina Dorval ima pravo odbiti bilo kakve ustupke na islam i šerijat. Za muslimane koji se ne slažu sa sekularizmom i ne osjećaju se ugodno u Kanadi, postoji 57 lijepih muslimanskih zemalja u svijetu, većina njih spremna je da ih primi raširenih ruku u skladu sa šerijatom.
Ako si izabrao Kanadu kao svoju zemlju za život - a ne ostale muslimanske zemlje - to je zato što si smatrao da je život bolji u Kanadi nego drugdje. Zapitaj se samo jedno: "Zašto ti je bolje ovdje, u Kanadi, nego tamo odakle si došao?"
Putin – ruski predsjednik: O manjinama
Dana 4. veljača 2013, Vladimir Putin obratio se Dumi (ruski parlament,), te je održao govor o napetosti s manjinama u Rusiji:
"U Rusiji žive Rusi. Bilo koje manjine, u bilo kojem mjestu, ako žele živijeti u Rusiji, raditi i jesti u Rusiji, trebaju govoriti ruski, i trebaju poštivati ruske zakone.
Ako oni vole šerijatsko pravo, onda ćemo ih savjetovati da idu na ona mjesta gdje je to državni zakon.
Rusija ne treba manjine. Manjine trebaju Rusiju, a mi im nećemo dati posebne povlastice, ili pokušati promijeniti naše zakone kako bi odgovarale njihovim željama, bez obzira kako glasno viču 'diskriminacija'.
Na nama je da se naučimo, gledajući samouništenje u Americi, Engleskoj, Nizozemskoj i Francuskoj, ako želimo preživjeti kao nacija.
Ruski običaji i tradicija nisu kompatibilni s izostankom kulture ili primitivnih načina života u većine manjina.
Kada časno zakonodavno tijelo razmišlja o usvajanju novih zakona, mora prvenstveno imati na umu nacionalni interes obzirom da manjine nisu Rusi. Političari u Dumi priredili su Putinu pet minutne ovacije.šutjeli !!!
* * *
Ako želite detaljnije informacije o problematici u vezi s manjinama u Hrvatskoj kliknte na ovu poveznicu: