Kako upravljati stresom

• 

Prvi puta smo suočeni s epidemijom na globalnoj razini (pandemijom). Prema riječima svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije i psihoterapeuta dr. sc. Josipa Bošnjakovića, način reagiranja na epidemiju ovisi o našoj osobnosti, onome što nas razlikuje od drugih ljudi i zajednici u kojoj živimo. “Možda primjećujete neke znakove stresa i anksioznosti u vlastitom ponašanju ili osjećajima nakon što ste saznali za pandemiju COVID 19 ili ćete ih primijetiti naknadno. Suočavanje sa stresom će ojačati vas, ljude do kojih vam je stalo i vašu zajednicu. Možemo upravljati i ublažiti svoj stres uzimajući vremena da se pobrinemo za sebe”, poručuje psihoterapeut Bošnjaković.

1. Sjeti se da pozitivan stav pomaže tebi i cijeloj zajednici. Poveži se s drugima koji isto osjećaju stres zbog pojave epidemije. Pričajte kako se osjećate zbog novonastale situacije, dijelite pouzdane zdravstvene informacije i uživajte u razgovoru koji nije povezan s pojavom epidemije da se podsjetite mnogih pozitivnih i važnih stvari u svojim životima.
   
2. Održavaj zdravlje: jedi zdravu hranu i pijte vodu, izbjegavaj prekomjerne količine kofeina i alkohol, nemoj koristiti duhan ili ilegalne droge, ne propusti fizičku vježbu, koliko god možeš nastoj održati redoviti san i češće predahnuti i odmoriti.
   
3. Koliko god je moguće, održavaj svoje redovite navike poštujući pravila ponašanja na koja nas upućuju nadležna tijela upravljanja.
   
4. Budi u kontaktu s osobama uz koje se osjećaš dobro: to ti može pomoći da opustiš um i smiriš strah.
   
5. Koristi različite oblike opuštanja: često opuštaj svoje tijelo čineći ono što za tebe funkcionira (duboko disanje, istezanje, neki hobi), napravi stanku između stresnih aktivnosti ili se zabavi nakon zahtjevnog zadatka, iskoristi slobodan trenutak da se opustiš (uz glazbu, razgovor s obitelji, čitanje, kupku)
   
6. Obrati pozornost na svoje tijelo, osjećaje i duh: prepoznaj i uvaži rane znakove upozorenja na stres, prepoznaj kako tvoja prošla iskustva utječu na tvoje trenutne osjećaje i misli vezane uz ovu situaciju i sjeti se kako si u tim sličnim prošlim iskustvima upravljao svojim osjećajima, mislima i ponašanjem, znaj da su osjećaji stresa, potištenosti, krivnje, ili ljutnje česti u situacijama izbijanja zarazne bolesti, čak i kada ti bolest izravno ne prijeti, odvojite vrijeme da obnovite svoj duh molitvom ili pomaganjem drugima u potrebi.
   
7. Može se dogoditi da osjetiš strah i nemir: to je normalna reakcija. Sjeti se da razgovarati o tome što osjećaš ti može pomoći. Razgovaraj često o svojim osjećajima sa voljenim osobama i prijateljima. Ako ne znaš kome se obratiti ili Vam je teško podijeliti iskustvo sa Vama bliskim i poznatim ljudima, možete se obratiti i nama.
   
8. Ponekad ti može biti teško koncentrirati se ili donijeti neke odluke, jako si zabrinut ili razdražljiv, imaš problema sa spavanjem ili opuštanjem, lako se prestrašiš, osjećaš da te emocije preplavljuju: i to je normalna posljedica stresa. No, ako potraje nekoliko dana i tjedana i ometa te u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, obrati nam se. Upravljanje stresom i osiguravanje vaše socijalne i psihičke dobrobiti u ovo vrijeme jednako je važno kao i upravljanje fizičkim zdravljem.
   
9. Važno se informirati, ali konzultiraj samo provjerene izvore: nadležnih ministarstava i tijela civilnog društva. Usmjeri se na činjenice. Odaberi dva trenutka u danu u kojima ćeš se informirati i kanal kojim ćeš to učiniti. Stalna izloženost informacijama je nekorisna i može rezultirati strahom i napetošću. Zadrži stvari u perspektivi.
   
10. Ako si vjernik prati euharistijska slavlja preko interneta kako bi i u ovoj neprilici ostao svjestan da je Bog uz tebe i u ovoj teškoj situaciji. Kako će biti ne znamo, ali znamo da je Bog s nama u svemu i da sve okreće na dobro. Trenutak molitve zajedno s ostali članovima obitelji olakšati će situaciju jer se pouzdajemo u Gospodina Isusa. Bog je s nama (Emanuel).

Normalan strah i tjeskoba (anksioznost)

"... Normalna razina anksioznosti može prijeći u problematičnu u trenutku kada je preintenzivna, kada ju prečesto doživljavamo i/ili kada brinemo da tjelesni simptomi koji prate svaku anksioznost (pa tako i onu normalnu) znače neku opasnost za nas. Prema kognitivno-bihevioralnom modelu, do toga će u pravilu doći kada precjenjujemo razinu opasnosti, kada i neutralne znakove iz okoline i svoga tijela olako tumačimo kao opasne (imamo previše „lažnih alarma“ u stilu „bolje biti živ nego u krivu“), te kada potcjenjujemo vlastite mogućnosti nošenja s potencijalno opasnim situacijama. Zato počnemo sustavno izbjegavati mnoge situacije koje bi mogle biti opasne jer nam takvo izbjegavanje donese privremeno olakšanje, no dugoročno se naša anksioznost učvršćuje jer ne dolazimo u priliku razuvjeriti se da smo opasnost precijenili te da bi se mogli nositi sa situacijom. Povećavanjem broja situacija koje u životu izbjegavamo , jako sužavamo svoj život, onemogućujemo ostvarenje svojih potencijala, počinjemo osjećati kako gubimo kontrolu nad svojim životom, što sve smanjuje naše samopouzdanje i samopoštovanje a povećava se i rizik za depresiju..."

Više na https://kbt-barbaric.com/kbt/strah-i-tjeskoba-anksioznost/

 

Daniella Kordić
Svatko od nas u sebi ima mnogo boja no neki tek naslućuju iskrice te moguće čarolije. Kozmički vatromet poticajno je i fascinirajuće štivo kako iz perspektive svjedočenja osobne preobrazbe, tako i iz perspektive pozitivne psihologije i duhovnosti. Čovjek kao duhovno biće osim u materijalnom svijetu živi i u svijetu simbola, značenja i smisla. Stoga je ova knjiga iznimno aktuelna jer čitateljima nudi praktične smjernice kako se uz meditaciju, samospoznaju i otvaranje duhovnim vrijednostima može naći bezuvjetna ljubav, mir i životna svrha....

 

Hitovi: 3369