Pretilost, kolesterol, giht, hipertenzija...

Kategorija: Zdravlje Objavljeno: Četvrtak, 05 Ožujak 2020 Napisao/la Administrator

Indeks Članka

Lagana prehrana

Često se u svakodnevnom životu spominje pojam lagane prehrane, iako je vrlo upitno što se pod time podrazumijeva. Ono što je najvažnije, takva prehrana mora počivati na osnovnim načelima o kojima je već bilo riječi. Najbolji primjeri takve prehrane jesu dijabetička ili mediteranske dijete (vidjeti u odgovarajućim tekstovima o dijabetesu i pretilosti). Lagana prehrana znači: dobar izbor namirnica, isto takva priprema hrane, kontrolirani energijski unos i uzimanje hrane u više manjih obroka – od tri do pet tijekom dana. Uz to je dobro malo usporiti dnevni ritam, polagano jesti, dobro sažvakati hranu (najčešće činimo upravo suprotno), piti više tekućine (šest do osam čaša vode dnevno).
Osnovni preduvjet za pripremu lagane i zdrave hrane jesu svježe namirnice.
To su one koje nisu prošle proceduru rafiniranja, zamrzavanja i
skladištenja. Na tim popisima ne bi trebalo biti suhomesnatih proizvoda,
namirnica bogatih životinjskim masnoćama, konzervirane hrane, masnih
sireva, grickalica, gaziranih pića i slično. Crveno bi meso trebalo što
češće zamijeniti ribom, osobito plavom i mesom peradi, uz veću zastupljenost
povrća, voća, što više svježega. U pripremi hrane uvijek je bolje
dati prednost kuhanju u vodi ili na pari umjesto pečenja i prženja na masti
ili u ulju.
Ne bi trebalo pretjeravati s jakim umacima i pikantnim zaprškama, a
kavu i alkoholna pića bolje je zamijeniti laganim čajevima, primjerice od
koprive, mente, zelenim i slično. Nutricionisti osobito ističu juhe i kuhanu
hranu kao osnovu lagane i kvalitetne prehrane, kao i blage čajne mješavine,
kompote i sokove od povrća – mrkve, cikle, celera i slično.
Često se preporučuje, iako o tome nema previše podataka u standardnoj
stručnoj literaturi, i posebno kombiniranje hrane odnosno odvojeno uzimanje
ugljikohidrata i bjelančevina. To znači da namirnice bogate proteinima
– meso, jaja, sir i sl. ne bi trebalo konzumirati u obroku koji sadržava
koncentrirane ugljikohidrate – bijeli kruh, žitarice, krumpir, slatko voće,
kolače i sl. I jedni i drugi mogu se uzimati s povrćem i varivima. Objašnjenje
je da ugljikohidrati traže lužnati medij, a bjelančevine kiseli, te da namirnice
bogate šećerom koče lučenje želučanih sokova i otežavaju probavu
mesne hrane. Štoviše, ako se konzumiraju u velikim količinama, čak
i smanjuju želučanu aktivnost. Iako takve teze nemaju potpunu stručnu
verifikaciju, nema razloga da se ne pokuša i s takvim pristupom, osobito
ako se pokaže korisnim. Isto je i s prijedlogom da prvi dnevni obrok bude
voće, kako bi “svježi enzimi omogućili kvalitetnu probavu tijekom dana”.

lagana hrana1

 

 

 

 

 

 

 

 

Hitovi: 730