Pretilost, kolesterol, giht, hipertenzija...

Kako s gihtom?

Giht je metabolička bolest zglobova o kojoj se nekada zbog povezanosti s dionizijevskim sklonostima, odnosno s preobilnom prehranom i vinskim užicima govorilo kao o bolesti kraljeva. Riječ je o ponavljanim akutnim upalama najčešće samo jednog zgloba zbog odlaganja kristala soli mokraćne kiseline – natrijeva urata u tkiva zgloba i oko njih. Obično je zahvaćen nožni palac, a pri sljedećim napadajima to mogu biti i drugi zglobovi – skočni, koljena, laktovi i drugi, najčešće samo jedan, katkada i više. Po svojoj učestalosti giht je pretežno muška bolest (oko 20 puta češći nego u žena), što je možda u vezi i s različitim navikama jednih i drugih.

Simtomi i znakovi
Tegobe se pojavljuju naglo, često preko noći, nakon pretjeravanja u jelu i piću ili nakon neke stresne situacije, npr. traume, kiruške operacije, infekcije i sl., s tipičnim simptomima upale zgloba s otokom, bolnošću i crvenilom. Prvi napadaji gihta većinom traju dva ? tri dana, a kasniji, kada može biti zahvaćeno više zglobova, i do tri tjedna. S vremenom se napadi ponavljaju u sve kraćim razmacima.

Zašto
Vjerojatno još nije sve do kraja poznato zašto i kako dolazi do porasta razine mokraćne kiseline u krvi kao glavnog čimbenika u nastanku bolesti, ali prema dosadašnjim spoznajama radi se o nasljednoj sklonosti u kombinaciji s povećanim unosom namirnica bogatim purinima čijom razgradnjom nastaju urati. Mada povećani unos takvih namirnica (iznutrica i sličnih) pridonosi povećanju urata, striktna primjena dijete bez purina ima dosta skroman učinak na njihovo sniženje -za svega 60 umol/l.

Dugotrajno uzimanje diuretika (lijekova koji potiču diurezu – mokrenje), kao i konzumiranje alkoholnih pića može rezultirati porastom urata i napadajima gihta. Neke bolesti bubrega, kao i uzimanja lijekova koji oštećuju bubrežnu funkciju, zbog smanjenja kapaciteta čišćenja organizma od suvišnih tvari, mogu dovesti do istog stanja do – hiperuricemije. Do povećanog stvaranja urata dolazi i kod nekih hematoloških bolesti npr. limfoma, leukemije, hemolitičke anemije, te u stanjima ubrzanog bujanja i propadanja stanica (npr. kod psorijaze i terapije malignih bolesti).

Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda, te laboratorijskih pretraga koje uključuju mokraćnu kiselinu (urate) u krvi i po potrebi, radi uklanjanja dijagnostičkih dvojbi, i druge laboratorijske i radiološke pretrage. Pri sumnji na prvi napadaj gihta ponekad je potrebno učiniti punkciju zgloba i citološku analizu izljeva, što kasnije kod ponavljanih napadaja nije potrebno.

Povišeni urati potkrjepljuju dijagnozu, iako u oko 30% bolesnika mogu biti normalni. Nalaz urata potrebno je provjeriti bar 2 - 3 puta, a ako su povišeni (preko 410 umol/l), onda i u 24-satnom urinu (uz normalnu dijetu prosječno iznose 3.6 – 5.4 mmol/l). Nakon dijagnoze bolesti svakako bi bilo potrebno razlučiti je li u pitanju poremećaj s pretjeranim stvaranjem ili nedovoljnim izlučivanjem urata, što je bitno za odluku o terapiji.

Često se pri rutinskim kontrolama nađu povišene vrijednosti urata bez znakova gihta, kao i bez podataka o ranijoj bolesti. Smatra se da takvu hiperuricemiju nije potrebno liječiti, mada ima stajališta da bi zbog njihova mogućega aterogenog efekta to bilo opravdano (često se nalazi u društvu s ostalim čimbenicima rizika ? povišenim lipidima, povišenom glukozom, debljinom i dr.).

Prognoza
Prognoza bolesti uz ranu dijagnozu i dobro vođeno liječenje uglavnom je dobra. Bolest je teža ako se pojavi prije 30-e godine života. U slučajevima manje uspješnog liječenja većinom je riječ o nedovoljnoj suradnji bolesnika, nepridržavanju uputa, alkoholizmu ili neodgovarajućoj terapiji

Liječenje
Liječenje akutnog napadaja gihta sastoji se od mirovanja, katkada i imobilizacije zgloba, te od primjene nekoga od nesteroidnih protuupalnih lijekova (diklofenak, indometacin, piroksikam i sl.) koji se daju peroralno do smirenja simptoma i znakova upale i nekoliko dana nakon toga.

Kolhicin, odavno poznati lijek kojim s postiže brzo smirivanje upale, kao i prevencija novih napadaja, zbog mogućih nuspojava, primjerice, proljeva, koji mogu biti žestoki, nije više lijek prvog izbora. Ako ovi lijekovi ne dovode do očekivanog rezultata, mogu se pridodati i kortikosteroidi. Lijekovi za snižavanje mokraćne kiseline u krvi (alopurinol) daju se tek nakon potpunog smirenja znakova akutne upale.

Izvan akutne faze bolesti, uz prisutnost povišene razine urata u krvi i mokraći, osobito kada su još prisutni drugi elementi urične dijateze (urični tofi, bubrežni kamenci uratnog sastava), liječenje se sastoji od dijete bez purina te lijekova za snižavanje razine urata. Najčešće se koristi alopurinol koji koči stvaranje urata, te vrlo rijetko urikozurici - lijekovi koji ubrzavaju njihovo izlučivanje preko bubrega (probenecid i sulfinpirazon).

Umjerenu hiperuricemiju bez znakova gihta ne treba liječiti, ali bolesnici s povećanim izlučivanjem mokraće zbog rizika nastajanja bubrežnih kamenaca mogli bi imati od toga određenu korist.

U liječenju gihta, i prije medikamentne terapije, preporučuje se dijeta bez purina, izbjegavanje alkoholnih pića, povećanje unosa tekućine na bar 3 l dnevno, smanjenje prekomjerne tjelesne težine, alkalizacija urina (npr. kalijevim citratom 20 – 40 mmol 2 x dnevno peroralno, acetazolamid 500 mg uvečer, soda bikarbona).

Dijeta za giht
Ne preporučuje se:
iznutrice - jetra, bubrezi, mozak, plućica, jezik; gurmanska jela, pikantna jela, umaci, začini, mesni ekstrakti, mesne prerađevine, slanina, meso svinjsko i goveđe, mesne juhe, suhomesnati proizvodi, meso divljači, sardine, lignje, rakovi, školjke, leća, punomasno mlijeko, punomasni sirevi, konzervirano meso, konzervirane ribe i sirevi; alkoholna pića. U tijeku akutnog napada gihta meso posve isključiti.

Po volji:
kruh bijeli, pecivo, dvopek, pšenična krupica i klice, tjesenina, kukuruzno brašno, riža, jaja, mlijeko, mladi kravlji sir, kiselo mlijeko, jogurt, polumasni sirevi, sir od obranog mlijeka, maslac, zelje, mrkva.

Umjereno:
kruh raženi, piletina, šunka, cvjetača, špinat, rajčica, grah, krumpir, šećer, med, čokolada.

• Prethodno
• Sljedeće