Stanko Baković: Pjesme
...Rukopis „Sjene bjegućega vjetra“ osma je po redu samostalna pjesnička knjiga suvremenoga hrvatskoga pjesnika Stanka Bakovića. Baković od samih svojih početaka stvara izvan poetika koje se u postmodernističkom košmaru utrkuju da riječ iz njihova značenjskoga polja neprestance pomiču u puki verbalistički učinak. Ovaj autor već od ranije je u kritici prepoznat kao misaoni pjesnik zaokupljen motivima prolaznog, vječnog, noćnog, dnevnog, tamnog, svijetlog... (Iz najnovije zbirke pjesama - haiku poezije, ne propustite pročitati.)
Sokratova obrana
Nakon što je svojevremeno general Slobodan Praljak pred očima cijeloga svijeta ispio čašu otrova zbog uvjerenja da je nepravedno osuđen, birajući tako radije smrt nego život sa stigmom zločina, često spominjala Sokratova obrana i smrt. Prenosimo ulomke Sokratova govora čiju je obranu pred sudom oblikovao Platon. SOKRAT, 399. g. pr. Krista, jedan od najznačajnijih grčkih filozofa. Njegove filozofske nazore zapisali su učenici, napose filozof Platon i povjesničar Ksenofont. Filozofska misao okrenuta mu je pitanjima čovjeka. Optužen je od strane vlasti da ne vjeruje u bogove koje propisuje država i da kvari mladež i osuđen na smrt. Nuđena mu je mogućnost odlaska u progonstvo, ali dosljedan svojim moralnim načelima, Sokrat to odbija i rađe priihvaća smrtnu kaznu te umire ispivši otrov.
Voltaire - O toleranciji
(...) Kad biste svi bili istog mišljenja, što se sigurno neće nikada dogoditi, kad bi bio samo jedan čovjek suprotnog mišljenja, trebali biste mu oprostiti; jer ja ga navodim da misli kao što misli. Dala sam vam ruke da obrađujete zemlju i slabu svjetlost razuma da vas vodi, u vaša srca stavila sam klicu sućuti da jedni drugima pomognete podnositi život. Ne gušite tu klicu, ne kvarite je, shvatite da je božanska i ne zamjenjujte glas prirode bijednim strastima raznih učenja (...)
Shakespeare: Sav svijet je pozornica
Foto:Iz int. str.Kaz. Komedija
Iz: William Shakespeare "Kako vam drago"
Fra Didak Buntić – hercegovački Mojsije
Ako spasiš samo jedan život spasio si čitav svijet. A fra Didak Buntić, hercegovački Mojsije, sa svojom braćom franjevcima, najzaslužniji je za spas od sigurne smrti od gladi oko 17.000 djece...Plodna Slavonija otvorila je svoje široko srce...Evo kako je to opisao fra Marinko Šakota u Našim ognjištima. (U povodu stote obljetnice preminuća najvećeg sina Hercegovine 3. veljače 1922.)