Samo danas ću se truditi...
Indeks Članka
Zabrinutost se odvija samo unutar uma, stres pogađa tijelo, dok anksioznost pogađa i um i tijelo. U malim dozama sve tri komponente mogu djelovati pozitivno na naše živote. No istraživanja pokazuju da većina ljudi pretjerano brine, pod stresom su ili su anksiozni. Dr. Marques ističe kako postoji nekoliko jednostavnijih načina kako se nositi sa simptomima, a to je redovit san, redovna prehrana, kvalitetni obroci te fizička aktivnost.
Svatko je najmanje jedanput u danu iskusio zabrinutost, stres ili anksioznost. Gotovo 40 milijuna ljudi u SAD-u pate od anksioznog poremećaja, pokazuju podaci Anxiety and Depression Association of America, a prenosi New York Times.
Studija iz 2017. godine pokazala je kako je jedan od četiri Amerikanca u prethodnom mjesecu iskusio stres. No ako bi vas netko upitao znate li razliku između zabrinutosti, stresa i anksioznosti, što biste odgovorili? Stručnjaci su detaljno pojasnili o čemu je riječ.
Što je zabrinutost?
Zabrinutost je stanje kad se naše misli vežu uz negativne emocije, nesigurne ishode ili promišljamo o onome što bi moglo poći krivo.
– Zabrinutost su ponavljajuće, opsesivne misli i kognitivni su dio anksioznosti – kaže klinička psihologinja Melanie Greenberg pojašnjavajući da se zabrinutost zbiva samo u umu, ne u tijelu.
Kako funkcionira
Zabrinutost ima važnu ulogu u našim životima, jer kad razmišljamo o neugodnim situacijama poput plaćanja stanarine ili izlaska na ispit, stimuliramo mozak. Zabrinutost umiruje mozak i omogućuje pronalaženje rješenja te pokretanje akcija koje će voditi k tim rješenjima. To su pozitivne stvari.
– Briga je način kako mozak rješava probleme kako biste bili sigurni. Tek kad zapnemo razmišljajući o problemu, briga prestaje biti funkcionalna – pojašnjava psihijatrica Luana Marques sa Harvarda.
Kako olakšati brige
1. Limitirajte vrijeme za zabrinutost. Svjesno odredite koliko ćete si vremena dopustiti za brigu. Primjerice, 20 minuta. Kad vrijeme istekne, namjerno preusmjerite misli na nešto drugo.
2. Krenite korak dalje. Kad ste shvatili da se brinete oko nečega, natjerajte se da poduzmete sljedeći korak prema rješenju.
3. Zapišite brige. Istraživanja su pokazala da pisanje u trajanju od osam do 10 minuta može primiriti opsesivne misli.
Što je stres?
Stres je fiziološki odgovor na vanjske podražaje. Kako bi ciklus stresa započeo, mora postojati okidač ili stresor. Obično je to neka vanjska okolnost, poput rokova na poslu ili zastrašujuće medicinske pretrage.
– Stres definiramo kao odgovor na okolišne promjene ili sile koje premašuju individualne mogućnosti – kaže dr. Greenberg.
Kako funkcionira
– U pretpovijesno vrijeme stres je bio prirodni odgovor na prijetnju. Primjerice, ako je čovjek čuo predatora u grmlju, reagirao je stresom. Danas taj mehanizam još pokreće bihevioralni odgovor te uključuje limbički sustav i otpušta adrenalin i kortizol koji aktiviraju mozak i tijelo kako bi se nosili sa prijetnjom – nastavila je dr. Greenberg.
Simptomi stresa uključuju ubrzan rad srca, znojne dlanove i plitko disanje. Iako se isprva stres može činiti ugodnim, to je zbog adrenalina i kortizola koji preplavljuju tijelo.
– Možda ste iskusili benefite stresa dok ste se probijali kroz gradsku gužvu kako biste stigli na sastanak ili ste uspješno dovršili neki zadatak u posljednjem trenutku. To se zove akutni stres i kad se situacija smiri, hormoni stresa opadaju – kaže dr. Marques.
Kronični stres s druge strane nastaje kad je tijelo stalno izloženo vanjskim podražajima, odnosno kad se situacija ne smiruje. To može biti zbog financijskog stanja ili prezahtjevnog šefa. Kronični stres je povezan s nizom zdravstvenih tegoba od problema s probavom do povećanog rizika za srčane bolesti te oslabljivanja imuniteta.
Kako olakšati stres
1. Vježbajte. Tijelo se na taj način oporavlja od navale adrenalina i kortizola.
2. Osvijestite što možete promijeniti, a nad čim nemate kontrolu. Zatim usmjerite energiju prema rješavanju onoga što možete učiniti, a pomirite se s onim na što nemate utjecaja
3. Ne uspoređujte svoj stres sa tuđim. Ljudi različito reagiraju u stresnim situacijama.
Što je anksioznost?
Ako su zabrinutost i stres simptomi, onda je anksioznost kulminacija.
– Anksioznost se sastoji od kognitivnog elementa tj. brige i fiziološkog odgovora, tj stresa. To znači da anksioznost osjećamo i psihički i fizički. Ponekad, ako imate previše briga i pod velikim ste stresom, možete iskusiti i anksioznost – pojašnjava dr. Marques.
Kako funkcionira
Stres je, rekli smo, prirodni odgovor na opasnost. Anksioznost je isto to, samo što u tom slučaju ne postoji opasnost.
– Anksioznost je u neku ruku odgovor na lažnu uzbunu – kaže dr. Marques opisujući situaciju u kojoj vas po dolasku na posao netko ružno pogleda. Vi proživljavate fiziološki odgovor na stres jer si ponavljate da se vaš šef ljuti na vas ili da ćete dobiti otkaz. Krv cirkulira, adrenalin raste, tijelo se priprema za borbu – no u grmlju nema predatora. Postoji razlika između anksioznosti koja može biti dio svakodnevice i anksioznog poremećaja. Poremećaj je ozbiljno medicinsko stanje koje uključuje stres i zabrinutost.
Kako olakšati anksioznost
1. Ograničite šećer, alkohol i kofein. Budući da je anksioznost i fiziološka, stimulansi mogu imati značajan utjecaj.
2. Pogledajte nožne prste. Kako ih osjećate? Malo ih pomaknite. Ovakvo odvlačenje pažnje može vas umiriti i smanjiti osjećaj anksioznosti.
3. Kad ste usred anksiozne epizode, razmišljanje o njoj ili razgovor o tome neće vam pomoći. Pokušajte zabaviti osjetila: slušajte glazbu, preskačite uže pet minuta ili protrljajte neku nježnu tkaninu.
- << Prethodno
- Sljedeće