Iva Ljubičić Lukić: Projekti u kulturi

Kategorija: Moj blog Objavljeno: Srijeda, 04 Ožujak 2020 Napisao/la Administrator

Indeks Članka

3.2. Pojam i obilježja projekta

Definicija projekta prema osnovnom vodiču za projektni menadžment, A Guide to the Project Management Body of Knowledge (PMBOK Guide) vodeće svjetske organizacije za primjenu projektnog menadžmenta Project Management Institute-a, glasi: projekt je privremeno nastojanje da se stvori jedinstven proizvod ili usluga . Ključne karakteristike su privremenost i jedinstvenost. Privremen znači kako je svaki projekt vremenski ograničen – određen svojim početkom i završetkom, a jedinstven znači kako je projekt ili usluga na neki način različit od sličnih proizvoda ili usluga izvedenih do sada.

Uz dvije već spomenute karakteristike projekta, općeprihvaćeno je još osam koje zajedno čine generičke karakteristike projekta :

• privremenost, tj. jasna vremenska ograničenost djelovanja, projekt ima početak i kraj
• jedinstvenost/unikatnost rezultata projekta (različitost proizvoda koji nastaju u projektnom okruženju od onih koji nastaju u okviru redovnih procesa)
• jednokratnost
• usmjerenost k određenom, prethodno definiranom cilju
• poznata struktura djelovanja i obavljanja zaduženja unutar projekta
• financijska „neovisnost“ o drugim aktivnostima u organizaciji, imaju vlastite budžete
• sadrži utvrđeni raspored obavljanja aktivnosti odnosno faze razvoja koje čine životni ciklus projekta
• ovisnost o znanjima i sposobnostima članova organizacije, zaposlenika, volontera... uključenih u projekt
• težnja prema kvaliteti, koju je najbolje opisati s aspekta zadovoljavanja želja i potreba korisnika projekta
• težnja za provedbom promjena postojećeg stanja; s obzirom da projekt izrasta iz nezadovoljstva njegovih nositelja postojećom situacijom i prepoznatih potreba ciljnih skupina, on teži transformiranju postojećeg stanja u buduće, željeno.

Sve ove karakteristike lako je prepoznati u događanjima koja pripremaju organizacije i institucije iz područja kulture i umjetnosti. Njihovo poslovanje najčešće se može podijeliti na segment „redovitog poslovanja“ i na onaj „projektni“ dio kojim se upravlja prema načelima projektnog menadžmenta, odnosno njhovo poslovanje može se razlučiti:

1) na skup svakidašnjih aktivnosti organizacije koje se odvijaju trajno, koje kontinuirano i rutinirano transformiraju organizacijske inpute u željene outpute a u teoriji menadžmenta se nazivaju procesima

2) na aktivnosti koje organizacije ne obavljaju svakog dana, odvijaju se jednom (ili ograničen broj puta, kao kazališna ili koncertna izvedba), a po svojim obilježjima su jedinstvene ili se uvelike razlikuju od trajnih, uobičajenih procesa – takve aktivnosti nazivaju se projektima.

Projekti su za kulturno-umjetničke institucije iznimno važni i za većinu njih, a osobito za one koje se bave glazbenom, glazbeno-scenskom, plesnom, dramskom ili filmskom umjetnošću - predstavljaju sržnu djelatnost.

Određeno terminološko nerazumijevanje unosi pojam program koji ima različito značenje u kulturnoj praksi i različito u teoriji menadžmenta. Prema definiciji pojam program podrazumijeva planirani i organizirani rad koji se poduzima zbog postizanja dugoročnih ciljeva i često se sastoji od nekoliko povezanih projekata koji imaju zajednički cilj, strategije za njihovo postizanje, pravila i vrijednosti.

U kulturno-umjetničkoj praksi naziv program koristi se za mnoge djelatnosti, aktivnosti i različita događanja unutar umjetničkih institucija koja su po svim svojim karakteristikama zapravo projekti. Tako se kulturno-umjetnički proizvodi kao što su koncerti, izložbe, književne večeri najčešće nazivaju programima, a brošure i promotivni materijali programskim materijalima.

Vidljivo je koliko su pojmovi program, projekt i proces isprepleteni i zato često stvaraju zbrku i u praksi, ali i među samim teoretičarima menadžmenta koji daju različite definicije tih pojmova.

3.4. Veza kulture i projektnog menadžmenta – zašto je projektni menadžment potreban kulturi?

Kultura i umjetnost područja su ljudskog djelovanja koja su u aspektima organizacije i menadžmenta još nedovoljno istražena. Treniranje i obrazovanje za administrativnu stranu umjetničkog organiziranja još nije u potpunosti zaživjelo. Velik je broj menadžera u kuturi bez adekvatnog obrazovanja, što uzrokuje probleme u razvoju kulturno-umjetničkih projekata.

Zbog sve složenijih kulturnih prilika i sve većih zahtjeva koji stoje pred menadžerima u kulturi, svijest o važnosti i potreba za menadžmentom u kulturi sve su veće. To potvrđuje sve veći broj publikacija i stručne literature na tu temu, kao i osnivanja specijaliziranih katedra i studija za menadžment u kulturi na obrazovnim institucijama, fakultetima i umjetničkim akademijama.

Menadžment u kulturi predstavlja primjenu znanja i tehnika menadžmenta u stvaranju, promidžbi i potrošnji kulturnih proizvoda. Pojavljuje se istupanjem kulture na tržište i stvaranjem tržišta kulturnih proizvoda. Uloga menadžmenta u kulturi jača sa sve snažnijom implementacijom kulture u tržište brojnih proizvoda i usluga. Od osamdesetih godina 20. stoljeća, znanje i tehnike menadžmenta smatraju se potrebnim uvjetom za razvoj i realizaciju zahtjevnijih umjetničkih programa, ali i preživljavanje samih kulturnih i umjetničkih ustanova.

Menadžment je proces oblikovanja i održavanja unutarnjeg i vanjskog okruženja organizacije kako bi se zacrtani ciljevi mogli učinkovito ostvariti. Jednako je s menadžmentom u kulturi. Kultura stupanjem na tržište postaje proizvod ili usluga, a time menadžment postaje njen pratilac koji ju povezuje s tržištem odnosno s publikom.

Projektni menadžment posebna je forma suvremenog menadžmenta koja osobito odgovara djelatnosti kulturnih institucija ili pojedinaca u kulturi zbog same prirode njihovog posla. Jer što su drugo koncerti, izložbe, produkcije filmova nego projekti sa svim važećim karakteristikama projekta? Zato je poznavanje znanja, alata i tehnika iz projektnog menadžmenta osobito korisna za sve kulturne djelatnike pa i same umjetnike.

Hitovi: 946