Živjeti s koronom (2)

Kategorija: Iz medija Objavljeno: Utorak, 13 Listopad 2020 Napisao/la Administrator

Indeks Članka

Više o cjepivu za Covid - 19
Prof. dr. Jasmina Vraneš, doc. dr. Suzana Mimica Matanović, prof. dr. Goran Tešović, Liječničke novine 192 - rujan 2020. 

 Upala pluća nepoznatog uzroka otkrivena je u kineskom gradu Wuhanu i prvi puta prijavljena Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji krajem prosinca 2019. Nakon samo osam mjeseci je više od 26 milijuna ljudi diljem svijeta oboljelo od koronavirusne bolesti danas poznate kao COVID-19, a gotovo 900 tisuća je preminulo. Bolest je to s čijom se silinom i mnoštvom nepoznanica moderan svijet rijetko kada do sada susreo. Aktivnost na razvoju učinkovitog cjepiva protiv COVID-19 iznimno je intenzivna na svim stranama svijeta i jedinstven je primjer u
povijesti medicine, ali i čovječanstva. Čak dvjestotinjak farmaceutskih kompanija i laboratorija užurbano radi na tome da proizvedu učinkovito i sigurno cjepivo protiv COVID-19. U tijeku je svjetska utrka za pronalazak cjepiva protiv SARS-CoV-2 i najveći biomedicinski projekt ikada.

Pitali smo stoga eminentne hrvatske liječnike i epidemiologe kakva je trenutačna dostupnost cjepiva protiv SARS-CoV-2, odnosno kakva je aktivnost u istraživanjima i proizvodnji u svijetu.

Prof. dr. sc. Jasmina Vraneš, spec. kliničke mikrobiologije i voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, redovita profesorica u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kaže kako se aktualno u svijetu istražuje više od 180 različitih vrsta cjepiva protiv SARS-CoV-2. Od toga je više od 135 cjepiva u pretkliničkoj fazi istraživanja, a oko 46 u različitim fazama kliničkog istraživanja, dok su tri već odobrena za ranu, odnosno ograničenu uporabu.

“U pretkliničkim istraživanjima potencijalno cjepivo daje se životinjama kao što su miševi i majmuni kako bi se istražila njegova imunogeničnost. U fazi 1 kliničkog istraživanja cjepivo se testira na malom uzorku ljudi kako bi se procijenilo je li cjepivo sigurno
za uporabu, kolika je njegova optimalna doza i potvrdilo izaziva li ta doza primjeren imunosni odgovor. U fazi 2 kliničkog istraživanja
potencijalno cjepivo daje se stotinama ljudi, a ispitanici su podijeljeni u skupine dobro definiranih obilježja, primjerice mladi ljudi bez komorbiditeta i predispozicije za infekciju, djeca, ispitanici stariji od 65 godina i slično, kako bi se utvrdile razlike u učinkovitosti cjepiva u pojedinoj skupini ispitanika. U toj fazi istražuje se ne samo imunogeničnost cjepiva nego i njegova sigurnost (neškodljivost). U fazi 3 kliničkog istraživanja potencijalno cjepivo daje se tisućama ispitanika, koji se prate u određenom vremenskom razdoblju i uspoređuju s ispitanicima koji su dobili placebo umjesto potencijalnog cjepiva. Tako se na koncu usporedbom tih dviju skupina procijeni štiti li cjepivo učinkovito od
infekcije. U lipnju je FDA, američka agencija za hranu i lijekove, propisala da pripravak koji je kandidat za cjepivo protiv SARSCoV- 2 nužno mora moći zaštititi najmanje 50 % ispitanika da bi se proglasio učinkovitim. Faza 3 mora obuhvatiti dovoljno velik broj ispitanika da bi se mogle detektirati rijetke nuspojave cijepljenja koje su u ranijim fazama istraživanja zbog manjeg broja ispitanika mogle biti previđene”, pojašnjava profesorica Vraneš. Samo će neki, nastavlja, od stotina pripravaka cjepiva koja se istražuju imati zadovoljavajuća obilježja i uspjet će doći do faze registracije, te će biti odobreni za primjenu.

U HALMED-u su također kazali kako se trenutno u svijetu radi na brojnim cjepivima protiv SARS-CoV-2 te je u razvoj djelotvornog cjepiva uključeno više od dvjestotinjak farmaceutskih tvrtki i istraživačkih laboratorija, a taj broj i dalje raste. Trenutak u kojem bi cjepivo moglo postati dostupno teško je točno predvidjeti, no s obzirom na prethodno iskustvo s razvojem cjepiva i trenutačnu situaciju s kliničkim
ispitivanjima određenih kandidata, neke farmaceutske tvrtke najavljuju da će imati cjepivo spremno već krajem ove ili početkom iduće godine. 

U fazi III kliničkih istraživanja nalaze se sljedeća cjepiva europskih, američkih i kineskih tvrtki/laboratorija:

  • Cjepivo AZD1222 Sveučilišta u Oxfordu i tvrtke AstraZeneca, koje koriste oslabljeni adenovirus za sintezu tzv. proteina šiljka (eng. „spike“ protein) SARS-CoV-2 virusa kojim se virus veže za stanice čovjeka
  • Cjepivo BNT162b2 tvrtki BioNTech/ Fosun Pharma/Pfizer, koje se temelji na glasničkoj RNK (eng. messenger RNA, mRNA) molekuli i rabi dio te molekule koji kodira protein šiljka SARS-CoV-2 virusa
  • Cjepivo mRNA-1273 tvrtke Moderna i Američkog instituta za alergije i infektivne bolesti (National Institute of Allergy and Infectious Diseases), koje se također temelji na tehnologiji glasničke RNK koja kodira protein šiljka SARSCoV- 2 virusa
  • Cjepivo „New Crown“ tvrtke Sinopharm, koja u suradnji s Wuhanskim institutom za biološke proizvode i Pekinškim institutom za biološke proizvode razvija cjepivo koje rabi inaktivirani SARS-CoV-2
  • Cjepivo „CoronaVac“ tvrtke Sinovac, koje također rabi inaktivirani SARSCoV- 2.

Prema sadašnjim najavama navedenih tvrtki, nastavljaju u HALMED-u, do kraja ove godine ukupno bi trebalo biti spremno oko 1,2 milijarde doza cjepiva, a do sredine 2021. godine 4,4 milijarde doza. Osim ovih, uskoro će za još neka cjepiva koja se ispituju protiv SARS-CoV-2 započeti faza III kliničkih istraživanja. Vezano uz odobrena cjepiva protiv SARSCoV- 2, zasad je, nakon završene faze II kliničkog istraživanja, u Kini odobrena ograničena uporaba (samo u vojsci) cjepiva koje se temelji na adenovirusnoj tehnologiji, Ad5-nCoV tvrtke CanSino Biological i Pekinškog instituta za biotehnologiju, a uskoro bi trebala započeti i faza III istraživanja ovog cjepiva.

Također, u Rusiji je odobreno cjepivo „Sputnik V“, koje je razvio Gamalejev institut, također razvijeno na adenovirusnoj tehnologiji, zasad za uporabu na zdravstvenim djelatnicima i osjetljivim skupinama kao što je starija populacija, a sa širom primjenom započelo bi se od početka sljedeće godine. Ovo odobrenje dano je nakon provedene rane faze kliničkog istraživanja na malom broju sudionika, a sada kreće faza III njegovog istraživanja.

Na pitanje što u Hrvatskoj očekujemo od cjepiva i koji bi mogli biti prateći problemi, prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, specijalist epidemiolog i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci, član Znanstvenog savjeta Vlade RH za odgovor na COVID-19 kazao je kako su naša  očekivanja jednaka kao i ona u ostatku svijeta.

“Očekujem da ćemo sigurnim i učinkovitim cjepivom reproduktivni broj smanjiti ispod jedan, odnosno prekinuti epidemijsko širenje bolesti. Nadam se da ćemo uspjeti dovoljno brzo nabaviti potrebnu količinu cjepiva. Ne mogu ne izraziti žaljenje za gašenjem proizvodnje virusnih
cjepiva u Hrvatskoj, što bi nam u sadašnjim prilikama omogućilo pravovremenu dostupnost dovoljnog broja doza cjepiva, a možda i ekonomsku korist od izvoza“, pojašnjava prof. Kolarić.

I doc. dr. sc. Suzana Mimica Matanović, dr. med., klinički farmakolog u Kliničkom bolničkom centru Osijek i doc. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, smatra kako je svima u cilju da se u što prije dobije kvalitetno, djelotvorno i sigurno cjepivo kako bi se zaustavila globalna kriza uzrokovana koronavirusom.

“Postoje različite inicijative u tom smislu, uz ulaganje ogromnih financijskih sredstava, pa je tako američka vlada pokrenula inicijativu pod nazivom Operation Warp Speed u koju je uloženo 10 milijardi američkih dolara. Cilj je do siječnja 2021. osigurati za američko tržište 300 milijuna doza sigurnog i djelotvornog cjepiva. Također, Svjetska zdravstvena organizacija koordinira globalne napore da se do kraja 2021. godine osigura dvije milijarde doza cjepiva. Europska komisija je tijekom srpnja i kolovoza vodila razgovore s farmaceutskim tvrtkama sa sjedištem u EU-u (Sanofi/GSK, CureVac, Janssen/ Johnson & Johnson i Astra Zeneca), kako bi se osigurala dovoljna količina cjepiva
za potrebe stanovništva Europske unije. Europska komisija planira od svake od ovih tvrtki osigurati 200 do 300 milijuna doza, ako cjepivo dođe na tržište”, pojašnjava doc. Suzana Mimica Matanović.

Istoga je stava i prof. dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević. Naša očekivanja, ustvrdio je, ne razlikuju se od onih u drugim zemljama u svijetu. Bitno je, kaže, da cjepivo koje se pojavi na našem tržištu
bude sigurno i da značajno smanji izglede za obolijevanje od COVID-19.

“Značajno je i da zaštita dovoljno dugo traje i, konačno, da za postizanje zaštitnosti nije potreban prevelik broj doza. Prema aktualno dostupnim podacima, čini se da je za većinu cjepiva koja su sada u kliničkim ispitivanjima potrebno primijeniti dvije doze cjepiva kako bi se
osigurala učinkovitost. S obzirom na to da se radi o posve novim cjepivima, koja se po prvi put planiraju uvesti u široku uporabu, bit će potrebno organizirati trajno praćenje zaštitnosti, ali isto tako i bilježiti moguće nuspojave. Dakle, bez obzira na to što će se na tržištu pojaviti cjepivo koje se u kliničkim studijama pokazalo sigurnim i zaštitnim, Iznimno je važno njegovo epidemiološko praćenje nakon uvođenja u primjenu u populaciji“, pojašnjava prof. Tešović.

Da bi na području Europske unije do kraja godine moglo biti spremno protiv novog tipa koronavirusa potvrdila je i Stella Kyriakides,
čelnica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, u izjavi za njemački list “Handelsblatt”. Kyriakides je navela kako postoje dobri pokazatelji da bi cjepivo moglo biti razvijeno do kraja godine. Navela je kako cjepivo neće odmah riješiti sve probleme, ali da bi moglo pomoći postupnom vraćanju stanja u normalu, naročito cijepljenjem kritičnih masa, pogotovo onih koji su u rizičnim skupinama. 

Što se tiče pitanja koga treba prioritetno cijepiti kada jednom dobijemo cjepivo, stručnjaci su jednoglasni. 

Prof. Tešović kaže kako prvenstveno treba cijepiti one koji su pod povećanim rizikom za razvoj teškog oblika bolesti. “Epidemiološke studije koje su do sada objavljene dale su nam mnogo značajnih i dosta uniformnih podataka, na osnovi kojih možemo prepoznati one kod kojih postoji rizik za razvoj teške bolesti. Stariji, osobe s komorbiditetima i morbidno pretili, sve su to populacije u kojih postoji opasnost od razvoja teškog oblika COVID-19. Njih bi svakako valjalo cijepiti. Tu su svakako i osobe kod kojih postoji opetovana i izdašna ekspozicija virusu povezana s njihovom profesionalnom aktivnošću. Na prvome mjestu to su zdravstveni djelatnici, ali i djelatnici u drugim državnim službama koji su izloženiji zarazi, poput profesora i učitelja, policajaca, vatrogasaca i šalterskih djelatnika. Djeca, srećom, ne obolijevaju od teških oblika bolesti, pa ih za sada ne percipiram kao populaciju koja će se cijepiti u “prvom valu”, kazao je prof. Tešović.

Razlike među cjepivima

I nakon licenciranja cjepiva trajno se moraju nadzirati cijepljene osobe da bi se potvrdila sigurnost i djelotvornost novog cjepiva.

Kako je trenutno riječ o čak dvjestotinjak potencijalnih cjepiva koja se istražuju u brojnim zemljama širom svijeta, prof. dr. Jasmina Vraneš pojasnila je o kakvim cjepivima je riječ i po čemu se razlikuju.

Genska cjepiva koriste jedan ili više gena samog virusa za postizanje imunosnog odgovora. Takvo je cjepivo primjerice ono američke kompanije „Moderna“ koja je udružena s američkim Nacionalnim institutima za zdravstvo (NIH) dovela cjepivo u fazu 3 kliničkog istraživanja. Ovo se cjepivo temelji na proizvodnji virusne mRNK koja nakon davanja rezultira stvaranjem virusnih bjelančevina u organizmu cijepljene osobe, te posljedičnog imunosnog odgovora organizma na te bjelančevine. Krajem srpnja započeta faza 3 obuhvatila je 89 američkih gradova i ukupno 30.000 zdravih ispitanika. U tu skupinu spada još desetak cjepiva u razvitku, primjerice ono njemačke kompanije BioNTech u kolaboraciji s američkim Pfizerom i kineskim proizvođačem lijekova Fonsun Pharma. I ovo cjepivo je u fazi 3 kliničkog istraživanja koje obuhvaća 30.000 volontera u SAD-u i drugim zemljama, uključivo Argentinu, Brazil i Njemačku. Očekuje se da će se proizvesti 1,3 milijardi doza do konca 2021. godine.

Sljedeća skupina cjepiva je ona koja upotrebljava različite viruse za unos SARS-CoV-2 gena u ljudski organizama koji su za ljude neškodljivi i u ljudskom organizmu se ne repliciraju. Primjer je cjepivo koje je trenutačno u fazi kliničkog istraživanja 2/3 u Engleskoj i Indiji, a u fazi 3 kliničkog istraživanja u Brazilu, Južnoj Africi i SAD-u, nastalo u kolaboraciji između britansko-švedske kompanije AstraZeneca i Sveučilišta u Oxfordu u Ujedinjenom Kraljevstvu. U ovom se istraživanju koristi adenovirus čimpanzi pa je stoga označeno s ChAdOx1. U tu se skupinu ubraja i kontroverzno rusko cjepivo Sputnik V koje je odobreno za ranu uporabu, premda nije prošlo fazu 3 kliničkog istraživanja. Također je proizvedeno genetskim inženjerstvom, a kao vektore koristi dva adenovirusa, te je sklopljen i ugovor za njegovu prodaju u Vijetnamu. Za ograničenu uporabu registrirano je cjepivo kineske kompanije Can Sino Biologics proizvedeno u suradnji s Institutom za biologiju koji je u sklopu kineske Vojne akademije za medicinske znanosti. U lipnju su objavljeni obećavajući rezultati faze 2 istraživanja, nakon čega je kineska vojska odobrila cjepivo 25. lipnja kao „lijek za posebne potrebe“, ali nije jasno hoće li cjepivo biti za vojnike obvezno ili opcionalno. Faza 3 istraživanja ovog cjepiva započela je u kolovozu u Saudijskoj Arabiji i Pakistanu.

Treća skupina cjepiva upotrebljava virusne bjelančevina, dakle samo dijelove virusa, slično kao recimo cjepivo protiv gripe. Proteinski dijelovi virusne čestice daju se u kombinaciji s različitim adjuvantnim sredstvima ili vezani na nanočestice kako bi se postigla što bolja imunogeničnost i učinkovitost ove vrste cjepiva. Američka kompanija Novavax proizvela je proteinsko cjepivo kod kojeg su virusne bjelančevine vezane na nosače mikroskopskih dimenzija. Sličnu tehnologiju koriste također u proizvodnji cjepiva protiv gripe koje je od ožujka u fazi 3 kliničkog istraživanja; SARS-CoV-2 cjepivo je u fazi 2 koja se provodi u Južnoj Africi od 17. kolovoza, a početak faze 3 očekuje se u
listopadu. U Novavaxu tvrde da će biti u mogućnosti proizvesti preko milijardu doza godišnje kako bi zadovoljili svjetske potrebe. I Sanofi razvija, pored mRNK cjepiva, i proteinsko cjepivo kod kojeg se virusne bjelančevine proizvode u kulturi stanica insekata inficiranih s genetski modificiranim virusom. Adjuvantno sredstvo za to cjepivo koje će mu osigurati veću imunogeničnost proizvodi GlaxoSmithKline. Ove dvije
kompanije očekuju početak kliničkog istraživanja u rujnu i procjenjuju da mogu godišnje proizvesti oko 600.000 milijuna doza.

Posljednja skupina anti-SARS-CoV-2 cjepiva koje se istražuje jesu cjepiva priređena od cjelovite virusne čestice, bilo atenuiranog (oslabljenog) ili inaktiviranog (umrtvljenog) SARS-CoV-2 virusa. Takvo je, primjerice, cjepivo koje je u fazi 3 kliničkog istraživanja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Peruu i Maroku i za koje kineski proizvođač Sinopharm tvrdi da će biti spremno za distribuciju već do kraja ove godine. Ovo inaktivirano cjepivo proizvedeno je u suradnji s Institutom za biološke proizvode iz Wuhana. Drugo cjepivo iz ove
skupine, a koje je odobreno za ograničenu upotrebu, je proizvod kineske kompanije Sinovac Biotech, a ovo inaktivirano cjepivo zove se „CoronaVac“. U lipnju su objavljeni rezultati faze 1/2 kojom su obuhvaćena 743 volontera, gdje je pokazana dobra imunogeničnost
cjepiva i nije bilo zabilježenih težih nuspojava cijepljenja. Započeta je faza 3 istraživanja u Brazilu i Indoneziji. Kineska vlada dala je odobrenje za ograničenu upotrebu cjepiva u srpnju, a Sinovac je ugovorio  isporuku 40 milijuna doza Indoneziji do ožujka 2021.


KOLIKO SU GRAĐANI EU-a SPREMNI NA CIJEPLJENJE?

“Najveći prateći problem kod cijepljenja u Hrvatskoj nažalost vidim u otporu prema cijepljenju novim cjepivom, osobito u odraslih mlađe životne dobi. Otpor prema cijepljenju novim cjepivom prisutan je i u onih koji inače nisu protivnici cijepljenja. S obzirom na to da su neki aspekti imunogenosti protiv koronavirusa, kao i imunosni odgovor na cjepivo, još uvijek nedovoljno istraženi, ne znamo niti koji postotak stanovništva će trebati biti procijepljen kako bi se zaštitila cijela populacija. U jednom istraživanju u Velikoj Britaniji pokazalo se da većina onih koji se ne žele cijepiti dobiva informacije o cjepivu putem društvenih mreža.

Vrlo zanimljivo znanstveno istraživanje o spremnosti na cijepljenje novim cjepivom protiv koronavirusa provedeno je u 7 država Europske Unije (Danska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Portugal, Nizozemska i Italija) i objavljeno u lipnju. U istraživanjem je bilo uključeno oko 1000 ispitanika iz svake države. Ukupno je 73,9 % od 7664 ispitanika izjavilo da se žele cijepiti protiv COVID-19, ako bude dostupno cjepivo; 18,9 % ih nije bilo sigurno, a 7,2 % da se ne žele cijepiti. Od pojedinačnih država, najmanji postotak ispitanika koji se želi cijepiti bio je iz Francuske (62 %), a najveći iz Danske i Velike Britanije (oko 80 %). Najveći postotak populacije koja se ne želi cijepiti bio je iz Francuske i Njemačke (10 %)”, rekla je doc. Mimica Matanović. 

Prof. dr. sc. Jasmina Vraneš ustvrdila je kako je sigurno da će se morati jasno definirati koje skupine treba prioritetno cijepiti. U SAD-u, kaže, procjenjuju da će od 330 milijuna stanovnika imati mogućnosti cijepljenja njih 30 - 40 milijuna. Svi se eksperti slažu da prioritetno treba cijepiti zdravstvene djelatnike kako bi se omogućilo funkcioniranje zdravstvenog sustava. “Pri tome ne treba na to gledati usko, pod zdravstvene djelatnike misli se na sve zaposlenike bez kojih nema funkcioniranja zdravstvenog sustava, pa treba obuhvatiti cijepljenjem i nosače, vozače, kuharice u bolnicama itd.

Trebalo bi prioritetno cijepiti i sve osobe koje zbog svojeg zanimanja imaju visok potencijal širenja bolesti na ranjive skupine, kao što su djelatnici domova za starije osobe ili one osobe koje imaju potencijal zaražavanja velikog broja ljudi s rizikom brzog širenja infekcije, kao što su djelatnici u zatvorima, predškolskim i školskim ustanovama, vozači u javnom prijevozu, izbjeglice, tražitelji azila i slično”, kaže profesorica Vraneš te dodaje da je nužno da prioritet u cijepljenju imaju vulnerabilne skupine, o čemu postoji opći konsenzus stručnjaka i te su skupine dobro definirane. “Kao klinički mikrobiolog ja sam više usmjerena na dijagnostiku, na sam virus, njegova obilježja i odnos između virusa i ljudskog organizma, vrste cjepiva i njihove karakteristike te međusobne razlike između pojedinih cjepiva.

Naravno, bilo bi poželjno da se cijepljenjem obuhvati što više ljudi, a u našoj trenutačnoj epidemiološkoj situaciji kad su glavni promotori širenja epidemije mladi ljudi od 18 do 35 godina. Bilo bi dobro da smo imali cjepivo i mogli cijepiti tu populaciju mladih i zdravih ljudi, da ne ulazimo u jesen s velikim brojem zaraženih… No još su mnoga pitanja otvorena”, kaže profesorica Vraneš. Vidjet ćemo, nastavlja, koja će se cjepiva pokazati dobra, te štite li od infekcije ili samo od nastupa bolesti, pa ćemo bolje moći odabrati skupine koje će se prioritetno cijepiti.

Postoji opravdana bojazan da bi uporaba cjepiva koje nije dovoljno učinkovito nanijela puno više štete nego koristi, zbog lažne sigurnosti
cijepljenih koji se više ne bi pridržavali epidemioloških mjera prevencije s uvjerenjem da su cijepljeni pa stoga i zaštićeni. Zbog toga je bolje nikakvo nego loše cjepivo.

U EU odobren prvi lijek za liječenje Covid - 19

Iako u Europskoj Uniji trenutačno nema dostupnih cjepiva koja su odobrena za liječenje ili prevenciju COVID-19, kažu u HALMED-u, nedavno
je u EU odobren prvi lijek za njegovo liječenje. “Europska komisija je 3. srpnja ove godine donijela Provedbenu odluku o izdavanju uvjetnog odobrenja za stavljanje u promet lijeka Veklury, čija je djelatna tvar remdesivir. Nositelj odobrenja je tvrtka Gilead Sciences Ireland UC, Irska. Odluka je donesena temeljem preporuke Povjerenstva za humane lijekove (CHMP) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA). Lijek
je namijenjen za COVID-19 u odraslih i adolescenata starijih od 12 godina s pneumonijom, čije liječenje zahtijeva primjenu dodatnog kisika. Djelatna tvar lijeka Veklury, remdesivir, virusni je inhibitor RNA polimeraze. Prema informacijama o tom lijeku, on djeluje na taj način da ometa proizvodnju virusne RNK (genskog materijala), sprječavajući razmnožavanje virusa unutar stanica. Na taj način može pomoći tijelu da prebrodi virusnu infekciju, a pacijentima pomaže da se brže oprave. Remdesivir se primjenjuje infuzijom (drip) u venu, a njegova je primjena ograničena na zdravstvene ustanove u kojima se bolesnici mogu pomno nadzirati; potrebno je pratiti funkciju jetre i bubrega prije i tijekom liječenja”, pojašnjavaju iz HALMED-a. Veklury je, nastavljaju, prvi lijek protiv COVID-19 za koji je podnesen zahtjev za davanje odobrenja u Europskoj uniji. Ocjena podataka ovog lijeka započela je pri EMA-i 30. travnja te je provedena u skraćenom vremenskom roku postupkom postupne ocjene. Riječ je o postupku koji EMA primjenjuje tijekom izvanrednih javnozdravstvenih stanja, u kojem se podaci o lijeku ocjenjuju čim postanu dostupni. Slijedom ocjene dostupnih podataka, EMA je zaključila kako koristi remdesivira nadmašuju njegove rizike u liječenju bolesnika s pneumonijom čije liječenje zahtijeva primjenu dodatnog kisika, odnosno u bolesnika s teškim oblikom bolesti.

Izvor:

https://issuu.com/lijecnicke-novine/docs/ln192?fr=sNWVmNjI3ODIw

Hitovi: 292