Dr. Ante Ljubičić: Živjeti s dijabetesom

Kategorija: Zdravlje Objavljeno: Nedjelja, 15 Rujan 2019 Napisao/la Administrator

Indeks Članka

Stranica 3 od 17

Tipovi bolesti

Četiri su osnovna tipa šećerne bolesti:
  • tip 1 - o inzulinu ovisni
  • tip 2 - o inzulinu neovisni
  • sekundarni
  • gestacijski

Šećerna bolest tipa 1

Ovaj oblik šećerne bolesti nastaje kao posljedica autoimunog upalnog procesa koji zahvaća beta stanice otočića gušterače, što dovodi do njihova oštećenja s posljedičnim smanjenjem i prestankom lučenja inzulina. Bolest obuhvaća oko 7 % svih slučajeva, uglavnom mlađe osobe, mada ni kasnija dob nije isključena, i od početka zahtijeva liječenje inzulinom. Razvoj bolesti najčešće ide brzo, unutar mjesec dana, najčešće nakon nekog stresnog zbivanja ili infekta. Prije ere inzulina bolesnici s ovim tipom bolesti nisu imali nikakve izglede. Danas, uz suvremeno liječenje inzulinom, oni su uvjetno zdravi ljudi.

Kao uzroci, odnosno kao pokretači autoimunog procesa navode se okolišni čimbenici, najčešće virusne infekcije u kombinaciji s nasljednom sklonošću. Najčešće se u tom smislu spominju enterovirusi, virusi rubele i parotitisa, citomegalovirusi, endogeni retrovirusi i infektivna mononukleoza (Epstein - Barrov virus). Teorija, nazvana higijenska, polazi od pretpostavke da je smanjena učestalost nespecifičnih infekcija (odrastanje u "sterilnim" uvjetima) i izloženosti mikrobiološkim agensima, što je često prisutno posljednjih desetljeća, uzrokovala istovremeni porast učestalosti tipa 1 dijabetesa. Osim infekcija, kao mogući  rizični čimbenici iz okoliša navode se manjak vitamina D, nedovoljan unos cinka, nitrozamini u hrani, starija dob majke (> 35 godina), dobivanje na težini u dojenačkoj dobi i stresni događaji.

Genetska predispozicija se očituje u češćoj pojavi bolesti u potomaka bolesnih roditelja. Navode se podaci da je u djeteta kome su oba roditelji bolesni taj rizik nastanka dijabetesa  1 od 4. U osoba sklonih tipu 1 dijabetesa često se nađe genotip za kojega se veže taj rizik.

Šećerna bolest tipa 2

Kod tipa 2 dijabetesa koji je najučestaliji ‒ preko 90% svih oboljelih, uglavnom odraslih osoba, najčešće iznad četrdesete godine života, zbog niza razloga, dijelom već spomenutih, događa se postupna degeneracija beta stanica uz posljedično i postupno slabljenje sekrecije inzulina. Paralelno sa smanjenjem lučenja inzulina, u manjoj ili većoj mjeri, smanjuje se i njegova učinkovitost, odnosno dolazi do nastanka inzulinske rezistencije, što rezultira porastom šećera u krvi i nemogućnošću njegova korištenja. U posljednje vrijem zapaža se sve veći broj mladih osoba s tipom 2 dijabetesa, najčešće u vezi s pretilošću i naslijeđem.

Više je čimbenika koji se povezuju s nastankom tipa 2 dijabetesa. To su u prvom redu genski uvjetovana sklonost, preobilna prehrana, debljina, tjelesna neaktivnost i osobito inzulinska rezistencija. Nasljednost je ovdje, izgleda, jače naglašena nego kod tipa 1; ako su oba roditelja bolesna, mogućnost da im dijete razvije bolest je 1 od 2. Ne samo povećan, nego i jako smanjen kalorijski unosa, kao i jaka proteinska redukcija povećavaju rizik nastanka bolesti.

Tip 2 bolesti razvija se polagano i podmuklo, godinama bez ikakvih upozoravajućih simptoma, dok istodobno teče proces nastanka  oštećenja na očima, bubrezima, živčanom i krvožilnom sustavu, tzv. kroničnih komplikacija. Nerijetko tek komplikacije, katkad one najteže, primjerice, srčani infarkt ili moždani udar, dovode bolesnika prvi put liječniku. U trenutku dijagnoze oko 30% oboljelih već ima neku od kroničnih komplikacija. Uz povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, debljinu, pušenje, tjelesnu neaktivnost i stres, šećerna bolest jedan je od važnijih činitelja rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti sa srčanim infarktom i moždanim udarom kao glavnim uzrocima smrtnosti suvremenog čovjeka.

Poprilično se podudara s realnošću procjena kako polovica oboljelih ne zna za svoju bolest, polovica onih koji znaju ne liječi se nikako, a polovica od onih koji se liječe, ne liječi se dobro. Te činjenice objašnjavaju zašto osobe s dijabetesom imaju dva puta češće bolesti srca i krvnih žila od ostalih, tri puta češće amputacije udova, četiri puta češći moždani udar, pet puta češće zatajivanje bubrega i dva do tri puta veću smrtnost, te zašto je dijabetes glavni uzrok sljepoće.

Sekundarni dijabetes

Ovaj oblik dijabetesa nastaje kao posljedica drugih bolesti i poremećaja (upale ili tumori gušterače, operacije, toksično djelovanje alkohola, prekomjerno lučenje nekih hormona ‒ hormona rasta, glukagona, kortizola, terapija kortikosteroidima i nizom drugih lijekova), što sve dovodi do manjka inzulina ili do inzulinske rezistencije.

Gestacijski dijabetes

Ovdje je riječ o bolesti koja se prvi put pojavljuje u trudnoći i koja se povlači najkasnije 6 tjedana nakon porođaja. Liječi se dijabetičkom dijetom i ovisno o težini poremećaja  i inzulinom. Podatak o gestacijskom dijabetesu predstavlja rizični faktor za nastanak dijabetesa pa su i nakon trudnoće, unatoč urednim nalazima glukoze u krvi, potrebne povremene kontrola i zdrav način života - pravilna prehrana i tjelesna aktivnost. 

Hitovi: 43781