Izlizana Bašćanska tavuleta
Izlizana Bašćanska tavuleta 'rvackeg ditinjevanja, zaudobjeni friži glagojaški' serpentini; isfrolani patakuni, žurke i kadeni. Izlizani Ideali i misali po 'rvackin oputinan; sokolaški procesjuni, pricešćeni demonštracjuni od taverni, do taverni! Svitlosju kerv častna vikovični terpećemu naslidovati pogerda Balkanike...Ova monumentalna čakavština našeg velikog poeta s Juga Ljube Stipišića Dalmate, koji nas je napustio pred koju godinu, neka bude uvod u malu "odiseju" Lijepom Našom, sve kroz priloge koje ste vi slali zadnjih godina. Ima tu svega: i lijepih riječi, i narodne mudrosti, i malo naše starine, a najviše ljepota Domovine koje nam zbog ovog našeg užurbanog vremena često ostanu izvan vidokruga.
Bašćanska ploča
Glagoljica
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st. U hrvatskim krajevima zadržala se sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autorima ovog pisma smatraju se braća Čiril i Metod, bizantinski redovnici iz Soluna. Čiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.
Dotakni:Glagoljica
Ljubo Stipišić: Dalmatino povišću pritrujena
Izlizana Bašćanska tavuleta 'rvackeg ditinjevanja,
zaudobjeni friži glagojaški' serpentini;
isfrolani patakuni, žurke i kadeni.
Izlizani Ideali i misali po 'rvackin oputinan;
sokolaški procesjuni, pricešćeni demonštracjuni
od taverni, do taverni!
Svitlosju kerv častna vikovični terpećemu
naslidovati pogerda Balkanike.
Pute, laze pizon dubli tovari,
gustirne žedne mijun sići i lati;
konkulana škina težakov
od motik po žurnatin,
žurnatin pritrujena!
Prage kalet žnjutin dubli Puntari,
naboj dalmatine rebati na drači,
kroz kadene dicu čičan pasli,
a judi driti ka kolone;
Dalmatino povišću pritrujena!
Intradu pravice s tilin štrukali
Dalmatino povišću pritrujena!
Rod puntarski resa na drači;
Dalmatino povišću pritrujena!
Ditinstvon gladnin povist štukali;
Dalmatino povišću pritrujena!
Kroz kadene dicu čičan pasli,
a judi driti ka kolone,
Dalmatino povišću pritrujena!
***
PREPJEV ČAKAVSKIH STIHOVA
DALMATINO, POVIŠĆU PRITRUJENA
Izlizana Bašćanska tavuleta - Izlizana bašćanska ploča
'rvackeg ditinjevanja - hrvatskog djetinjstva
Zaudobjeni friži - zaboravljene ogrebotine
Glagojaških serpentini - glagoljaških zavojnica (misli se na pleter)
Isfrolani - istrošeni (upotrebom), nagriženi moljcima
Patakuni - mjedeni novac
Žurke - dijelovi muške narodne težečke nošnje u Dalmaciji
Kadeni - lančići
Izlizani Ideali i Misali - izlizani Ideali i (Časoslovi) Misali
po 'rvackin oputinan - po hrvatskim stranputicama
Sokolaški procesjuni - Sokolaške procesije
Pričešćeni demonštracjuni - pričešćene demonstracije
od taverni' do taverni - od vinotočnica do vinotočnica
svitlosju kerv častna - svjetlošću krv časna
vikovični terpećemu - vjekom navikli trpeći
naslidovati pogerda Balkanike - nasljeđivati pogrde Balkana
Serpentini: vijugave staze na gorskim obroncima, zavojnice
sokolaški: gimnastičke organizacije, odnosno društva nastala radi buđenja nacionalne svijesti kod slavenskih naroda u drugoj polovici 19. st.
Pute - puteve
laze - ulaze u polja
pizon dubli tovari - teretom dubali magarci
Gustirne žedne - bunare žedne
mijun sići i lati - milijun vjedara i poljevača
konkulana škina težakov - savijena leđa zemljoradnika
od motik - od motika (misli se na kopanje motikom)
po žurnatin pritrujena - po nadničarenjima premorena
Prage kalet - pragove (dalmatinskih) uličica
žnjutin dubli puntari - gležnjevima dubali hrvatski rodoljubi,
buntovnici (pripadnici Narodne stranke)
naboj Dalmatine - gnojni čir Dalmacije
rebati na drači - otkucava na drači
kroz kadene dicu čičan pasli - kroz lance djecu sisama napasali
a judi driti ka kolone - a ljudi uspravni poput kolona kamenih stupova
Dalmatino, povišću pritrujena - Dalmacijo poviješću premorena
Intradu pravice - ljetinu pravičnosti
s tilin štrukali - s tjelima izaželi
ditinstvon gladnin - djetinstvom gladnim
povist štukali - povijest začepili
rod puntarski resa na drači - rod pobunjenički rastao na drači
(Prvi dio poeme preuzet je iz čakavske lirike tiskane u zbirci "ROD TITANSKI, ROD ŽGINCANI" / Split, 1975 g. str. 8 autora Ljube Stipišića, te se također pjeva kao dio "Dalmatino, povišću pritrujena")
Alberto Fortis: Put po Dalmaciji
...U Okolici Drniša nevjeste moraju u prvoj godini braka ljubiti sve poznate sunarodnjake koji im stignu u kuću; poslije toga roka običaj ih oslobađa takve udvornosti, kao da zbog nepodnošljive prljavštine kojoj se obično prepuštaju postaju nedostiojne da je iskazuju. Možda je ta njihova nečistoća u isti čas uzrok i posljedica ponižavajućeg načina na koji s njima postupaju muževi i rođaci. Kad govore s uglednijom osobom, oni ih nikad ne imenuju bez predhodne isprike " s vašim dopuštenjem"; najprosvjećeniji Morlak kada mora spomenuti svoju ženu, uvijek rekne: " Da prostite, moja žena". Oni rijetki koji imaju postelju, gdje spavaju na slami, ne trpe u njoj ženu, koja mora spavati na podu i poslušati samo kad je on zovne. Spavao sam više puta u morlačkim kućama i imao priliku vidjeti kako gotovo posvuda vlada taj prezir prema ženskom spolu koji ga gore i zaslužuje, jer nije nimalo ljubak ni nježan nego čak izobličuje i kvari darove prirode... (Oni čije pamćenje seže malu dublje u prošlost a rođeni su u tim našim krajevima sjetit će se podosta od tih slika, iako bi se strancu moglo prigovoriti zbog malo pogrubog opisa žene i odnosa prema njoj. Op. ur.)
Dotakni: A. Fortis: Put po Dalmaciji
S. Rubić i A. Nuić: Duvno nekad (narodni život i običaji)
...Po starini je starije Duvno nego li Županac. To se lipo očituje i u pismama, jer se nigđi ne piva Županac, ved uvik Duvno. Lipo su stari činili Duvno, a pripovida se, da su ga zvali „Duvno, zlatno guvno", jer je narod bio dobar i želijo jedan drugom dobro, a nije se, ko danas, beštimalo ni zlo govorilo. Danas sve izlazi na tančinu i u Duvnu, pa i ne rađa sada, ko do sada Pripovida se, da je ovo staro misto, a da je u riemu bilo i bojeva (mejdana), te da je po|e dosta puta krv\u natop^eno. Za Duvno se govorilo prije, da je (žitnica) ambar dalmatinski...(Iako Duvno, danas Tomsilavgrad nije u Lijepoj Našoj ovaj se tekst našao ovdje jer opisuje život i običaje istoga naroda koji se stjecajem nesretnih povjesnih okolnosti našao odsječen od svoje matice s druge strane granice.)
Dotakni: S. Rubić i A. Nuić: Duvno nekad
Hrvatske narodne poslovice
Ovo je drugo izdanje Hrvatskih narodnih poslovica koje vam donosi popriličnu kolekciju hrvatskih poslovica popraćenih povijesnim slikama Otona Ivekovida. Ovu sam knjigu napisao za svakog željnog mudrosti i znanja, te za svakog tko poštuje svoju kulturu i za one koji se ne srame svoje kulture i narodnosti. (Autor: Mario Meheš)
Baška na otoku Krku
Dotakni: Hrvatske narodne poslovice
Lijepom Našom
Foto: Mirko Beović (Kamena ljepotica)
Iz prepunog inboksa sa stotinama vaših priloga evo nekoliko izabranih koji su nam se učinili posebno zanimljivima. Neki nas vode u već daleku prošlost, a drugi u različite krajeve Lijepe Naše. Mogla bi to biti zanimljiva i poučna avantura, ništa manje uzbudljiva od stvarnih putovanja svijetom. Nadamo se da će se i vama svidjeti.
Dotakni poveznice: